Stručnjaci upozoravaju: sve više ljudi prepušta životne odluke umjetnoj inteligenciji

Umjetna inteligencija sve češće izlazi iz poslovnog okruženja i ulazi u područje osobnih odluka, od izbora odjeće i hrane do savjeta o vezama, karijeri i životnim prekretnicama. Na platformama poput TikToka i Substacka korisnici sve češće dijele iskustva o tome kako AI koriste za odluke koje su ranije donosili sami, a stručnjaci upozoravaju da takav trend može imati dugoročne posljedice.

Istraživači navode da pretjerano oslanjanje na AI pri donošenju odluka može oslabiti sposobnosti kritičkog razmišljanja, suočavanja s neizvjesnošću i učenja kroz greške. Cornelia C. Walther, viša saradnica na Wharton Schoolu pri Univerzitetu u Pensilvaniji i istraživačica pro-društvene umjetne inteligencije, upozorila je da ljudi možda nesvjesno prepuštaju dio vlastite autonomije tehnologiji. Rekla je i da društvo stoji „na samoj granici oslanjanja, a možda i ne tako daleko od potpune ovisnosti o umjetnoj inteligenciji“.

Kao primjer takvog ponašanja navodi se Carolyn Yoo, bivša softverska inženjerka s devet godina iskustva u tehnološkoj industriji, koja je mjesecima razmišljala o napuštanju sektora prije nego što se obratila chatbotu Claude kompanije Anthropic. Yoo je, kako je opisala, provodila dva do tri sata dnevno razgovarajući s AI-em i analizirajući različite verzije svoje budućnosti. „Stalno sam tražila potvrdu od AI-ja da provjerim je li ovo dobra životna odluka“, rekla je, dodajući da bi se nakon razgovora s novom osobom, koja ju je činila nesigurnom, ponovo vraćala chatbotu.

Sličan primjer naveo je pisac i komičar Dominic Frisby, koji je na Substacku opisao kako je chatbotu poslao kompletnu prepisku s bivšom partnericom kako bi dobio savjet. „Nisam mogao naći izlaz iz toksične veze čak ni nakon što smo se razišli. U jednom trenutku sam mislio da ludim“, napisao je Frisby. Dodao je da mu je analiza odnosa i ličnosti koju je dobio od AI-ja pomogla da shvati situaciju i pronađe način da nastavi dalje.

Stručnjaci ovaj obrazac opisuju kao „kognitivnu predaju“ ili kao „kognitivno ovisnički odnos“ s AI-em, u kojem ljudi kratkoročno mogu postati produktivniji, ali istovremeno gube vještine koje tehnologija zamjenjuje. John Nosta, osnivač centra za inovacije NostaLab, upozorio je na takav odnos, dok je Vivienne Ming, naučnica teoretske neurologije i osnivačica Socos Labsa, taj proces opisala kao klasičan slučaj principa „koristi ili izgubi“. Prema njenim riječima, stalnim prebacivanjem mentalnog napora na AI ljudi mogu rjeđe koristiti procese koji jačaju pamćenje, pažnju, učenje i donošenje odluka.

Istraživači Wharton Schoola navode da „kognitivna predaja“ nastaje u trenutku kada korisnici prestaju tretirati AI kao alat i počinju ga doživljavati kao autoritet. Steven Shaw, postdoktorski istraživač marketinga na Whartonu, upozorio je da bi ljudi mogli postati „pasivni sljedbenici nepromišljenih misli“, prihvatajući ideje koje generira AI bez vlastite duboke analize. Joanna Stern, glavna tehnološka analitičarka NBC-a i autorica knjige „I Am Not a Robot“, rekla je u intervjuu za podcast novinarke Kare Swisher da ju je nakon godinu dana korištenja AI-ja u poslovnom i privatnom životu najviše iznenadila priroda odnosa koji ljudi mogu razviti s računarom.

Anat Perry, saradnica Univerziteta Harvard, upozorila je da AI sistemi koji su optimizirani da ugađaju korisnicima mogu oslabiti način na koji ljudi uče kroz društvene interakcije. „Kada su AI sistemi dizajnirani da ugađaju, oni narušavaju povratne informacije kroz koje učimo kako se kretati kroz društveni svijet“, rekla je Perry. Ipak, dio korisnika smatra da im prepuštanje dijela prosuđivanja umjetnoj inteligenciji pomaže da donesu bolje odluke i izbjegnu greške, piše Business Insider.