Strah od poslovnog odlaska iz New Yorka pod Mamdanijem raste, ali podaci za sada ne potvrđuju bijeg tvrtki

Strahovi od odlaska korporacija iz New Yorka mogli bi postati stalna tema mandata gradonačelnika Zohrana Mamdanija, a svaka poslovna odluka vezana uz nekretnine već se sada tumači kao signal o tome guraju li njegove porezne, imovinske i politike prema bogatima tvrtke prema izlasku iz grada. Rasprava se dodatno rasplamsala prošlog tjedna nakon izvještaja da privatni kapitalni div Apollo Global Management razmatra otvaranje drugog sjedišta izvan New Yorka, u jednoj od južnih saveznih država poput Floride ili Teksasa.

Mamdani je nakon izbora poručio da će njegova administracija razmotriti sve izvedive opcije kako bi povećala prihode i popunila proračunski manjak grada od 5,4 milijarde dolara, no njegova temeljna politička poruka ostala je ista kao i u kampanji: oporezovati bogate. To je dovelo do otvorenog političkog sukoba s guvernerkom države New York Kathy Hochul, koja zbog vlastite utrke za reizbor poručuje da neće odobriti povećanje poreza za korporacije i imućne stanovnike.

„Danas je okruženje krhko i moramo biti oprezni s ovim proračunom”, rekao je Steven Fulop, predsjednik i izvršni direktor organizacije Partnership for New York City, u emisiji CNBC-a „Squawk Box” u ponedjeljak. Njegova organizacija okuplja korporativne, investicijske i poduzetničke tvrtke. U kolumni koju je prošlog tjedna supotpisao, Fulop je upozorio da bi svaki plan oporezivanja bogatih i poslovnog sektora imao posljedice kroz troškovnu računicu za svakog stanovnika New Yorka. „S obzirom na to da Njujorčani već odlaze iz savezne države u potrazi za nižim troškovima života, dodatno podizanje cijena moglo bi otjerati još više ljudi i potkopati dugoročni gospodarski rast države”, poručio je u tekstu za Newsday.

Slično razmišlja i tržište nekretnina. Vikram Malhotra, generalni direktor za nekretninske dionice u Mizuho-u, napisao je e-mailom da velike kompanije „zasigurno istražuju druge opcije: niže troškove rada, niže poreze, manju političku neizvjesnost”. Južne američke države pritom sve više privlače i poslovne subjekte i radnike, jer nude jeftinije poslovne prostore, niže porezne namete i manje regulatornih prepreka.

Taj trend nije nov. Financijske kompanije među prvima su krenule prema jugu i širile se u Teksas i Floridu s obje obale SAD-a. JPMorgan je upravo sagradio novu uredsku zgradu na Manhattanu, ali u Dallasu ima više zaposlenika nego u New Yorku. Cathie Wood i njezin ARK Investment Management preselili su se iz New Yorka u St. Petersburg na Floridi. Wells Fargo premješta sjedište odjela za upravljanje imovinom iz San Francisca u West Palm Beach. A Ken Griffinova hedge fond kompanija Citadel premjestila je sjedište iz Chicaga u Miami, što je objavljeno još 2022. godine. Griffin je, međutim, i dalje uključen u barem jedan veliki novi projekt u New Yorku.

Unatoč tim dugoročnim pomacima, podaci zasad ne potvrđuju dramatičan bijeg tvrtki iz najvećeg američkog grada. Prema podacima komercijalne nekretninske tvrtke JLL, koji pokrivaju prvo tromjesečje Mamdanijeva mandata, potražnja za uredskim prostorom i najamnine na Manhattanu rastu, dok prazni prostori padaju. Taj je trend bio u tijeku još krajem prošle godine, prije početka Mamdanijeva mandata, iako se preklopio s njegovom izbornom pobjedom. JLL navodi da tvrtke i dalje potpisuju nove ugovore o najmu te se natječu za kvalitetne prostore u vrhunskim zgradama, što vlasnicima omogućuje daljnje podizanje cijena.

Drugim riječima, politički pritisak i poslovna nelagoda postoje, ali tržišni pokazatelji za sada govore da New York i dalje ostaje snažno poslovno središte. Rasprava o „egzodusu” vjerojatno će se nastaviti sa svakom novom odlukom velikih kompanija, no trenutačni podaci pokazuju da se uredsko tržište ne urušava, nego, barem zasad, jača.