Prekid trudnoće na zahtjev u Bosni i Hercegovini legalan je medicinski postupak, ali ga ne uređuje jedan jedinstven zakon za cijelu zemlju. U Federaciji BiH i dalje se primjenjuje propis iz 1977. godine, dok Republika Srpska ima vlastite, novije odredbe, a Brčko distrikt zasebnu regulativu.
U Federaciji BiH na snazi je Zakon o uslovima i postupku za prekid trudnoće, objavljen u Službenom listu SRBiH još u vrijeme Jugoslavije. Uz prateće propise, taj zakon ostaje osnov za postupanje u praksi, a u njemu su i danas definirani rokovi, komisije, medicinski uvjeti i postupak odlučivanja kod različitih kategorija trudnica.
Za punoljetnu i poslovno sposobnu ženu zahtjev se, prema tom propisu, može odobriti ako trudnoća nije prešla deset sedmica i ako zahvat ne ugrožava njezin život ili zdravlje. Procjenu ne donosi sama pacijentica nego specijalist ginekologije i akušerstva, i to najkasnije u roku od dva dana od podnošenja zahtjeva. O tome se sastavlja zapisnik koji potpisuju i liječnik i trudnica.
Nakon desete sedmice o zahtjevu više ne odlučuje pojedinačni liječnik nego komisija sastavljena od dva liječnika i socijalnog radnika, kojom mora predsjedavati ginekolog. Ista komisija odlučuje i kada je trudnica maloljetna ili lišena poslovne sposobnosti, kada nastavak trudnoće može ugroziti život ili zdravlje žene, kada se na temelju medicinskih saznanja očekuje teško tjelesno ili psihičko oštećenje djeteta, te kada je trudnoća posljedica krivičnog djela, poput silovanja ili rodoskrvnjenja.
Granica je u Federaciji BiH postavljena na 20 sedmica: prekid trudnoće starije od tog roka zakonski se ne može odobriti, bez obzira na okolnosti. U Republici Srpskoj, međutim, o prekidu nakon 20. sedmice odlučuje etički odbor zdravstvene ustanove, što pokazuje da entitetska rješenja nisu ista.
Zakon posebnu pažnju posvećuje i maloljetnicama. U pravilu, zahtjev za prekid trudnoće podnosi roditelj, staratelj ili organ starateljstva, a izuzetak je maloljetnica starija od 16 godina koja sama ostvaruje sredstva za život na osnovu rada, uz odgovarajući dokaz. Istodobno, trudnoća se ni kod maloljetne trudnice starije od 14 godina ne može prekinuti bez njezine saglasnosti.
Ako prvostupanjska komisija odbije zahtjev, žena ima pravo prigovora drugostupanjskoj komisiji od pet članova, koja mora odlučiti u roku od sedam dana. Odluka te komisije je konačna, a postupak, evidencija i dokumentacija vode se kao profesionalna i službena tajna. Zakon Republike Srpske dodatno predviđa i mogućnost priziva savjesti za ginekologa, uz obvezu pružanja hitne pomoći kada je život ugrožen.
Vezane vijesti
