Zbog genocida i zločina počinjenih u Srebrenici 11. srpnja 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada je pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđeno više od 56 ljudi na gotovo 880 godina zatvora i pet doživotnih kazni. U skupini presuda nalaze se i vodeća imena ratnog i političkog vrha bosanskih Srba, kao i pripadnici vojnih i policijskih struktura povezivanih sa zločinima nakon pada Srebrenice.
Pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor osuđeni su bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Uz njih su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici, među kojima su Ljubiša Beara, Zdravko Tolimir i Vujadin Popović. Beara je umro u Berlinu 2017. godine, a Tolimir sljedeće godine.
U Haagu je prvu presudu koja je zločin u Srebrenici kvalificirala kao genocid donio sud protiv Radislava Krstića 2001. godine. Krstić je potom pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i sudjelovanja u genocidu. Godine 2024. u otvorenom, rukom pisanom pismu priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, a prekjučer mu je ponovno odbijen zahtjev da se brani sa slobode.
Na dugogodišnje zatvorske kazne osuđeni su i Drago Nikolić, Dragan Obrenović, Momir Nikolić, Radivoje Miletić i Ljubomir Borovčanin. Sud u Haagu je 2023. osudio i Jovicu Stanišića i Franka Simatovića za udruženi zločinački pothvat, u okviru kojeg je obuhvaćen i zločin u Trnovu 1995., kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice. Osuđen je i Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivnju za ubojstva zarobljenih Bošnjaka.
Na domaćem planu Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u proteklih 12 mjeseci podiglo dvije optužnice za genocid počinjen u srpnju 1995. godine, dok je pravosuđe u Srbiji u istom razdoblju izreklo jednu presudu za zločine u Srebrenici. U BiH je izrečena i pravomoćna presuda po izmjenama i dopunama Kaznenog zakona kojima je zabranjeno negiranje genocida.
Jedna od novih optužnica odnosi se na Zorana Simanića i Dragana Jovića, koji uz BiH imaju i državljanstvo Srbije. U optužnici se navodi da je najmanje 829 zatočenika, muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti iz područja Bratunca, prisilno dovedeno u osnovnu školu u Roćeviću kod Zvornika, a zatim na lokalitet šljunkare na obali Drine u Kozluku, gdje su, prema navodima tužiteljstva, optuženi s drugim osobama sudjelovali u ubijanjima tijekom cijelog dana.
Suđenje Simaniću i Joviću još nije počelo jer Sud BiH nije dobio potvrdu da im je optužnica dostavljena putem međunarodne pravne pomoći, nakon što je zamolnica upućena nadležnom organu Srbije. Optužnica je podignuta i protiv Dragana Jevtića, Slavka Bogićevića i Damjana Lazarevića, bivših zapovjednika i zamjenika zapovjednika u Inžinjerijskoj četi Zvorničke brigade VRS. Njihov predmet još nije došao do početka suđenja, a na nedavnoj statusnoj konferenciji odlučeno je da se na ročištu 9. srpnja pročita optužnica i iznesu uvodne riječi.
Vezane vijesti
