Foto: N1 Srbija
U Srbiji je tehnologija u pogonima za recikliranje plastike na visokoj razini, ali sustav prikupljanja otpada ozbiljno zaostaje, što koči cijeli lanac obrade. Na to upozorava Mihail Mateski, predsjednik Srpskog udruženja reciklera ambalažnog otpada, uz ocjenu da su tvornice i postrojenja usporedivi s onima u Europskoj uniji, dok je organizacija sakupljanja glavni problem.
Posebno je loša situacija s komunalnim plastičnim otpadom, prije svega PET bocama za piće, koje čine oko polovice ukupne ambalažne plastike u Srbiji, odnosno oko 100.000 tona godišnje. Mateski navodi da je taj segment već nekoliko godina u negativnom trendu, dok je plastika iz trgovine i drugih komercijalnih izvora lakša za prikupljanje i stabilnija u sustavu.
Prema njegovim riječima, u Srbiji postoji oko 15 tvornica koje recikliraju plastični otpad, ali samo dvije obrađuju PET boce. Među onima koje najviše osjećaju posljedice loših trendova su upravo takvi pogoni, a kao razloge Mateski navodi pad tržišnih cijena, zahtjevne europske certifikate i, prije svega, slabo funkcioniranje komunalnog sektora.
Dodatni problem je to što primarna selekcija otpada praktički ne funkcionira. Mateski kaže da umjesto rasta količina prikupljenog otpada one padaju, a stopa prikupljanja plastike stavljene na tržište spustila se s oko 35 posto u 2018. na oko 20 posto danas. Posebno zabrinjava, dodaje, situacija s kućnim otpadom, gdje je prikupljanje ispod pet posto, dok je u Europskoj uniji gotovo 50 posto.
Kao moguće rješenje ističe uvođenje depozitnog sustava za plastične boce po uzoru na neke zemlje Europske unije. Takav model, kaže, donosi vrlo brze i visoke stope prikupljanja, i to iznad 90 posto. Podsjeća i da su Rumunjska i Mađarska već uvele taj sustav, dok ga Bugarska i Grčka pripremaju.
Vezane vijesti
