Srbija među najvećim svjetskim kupcima zlata u 2026.

Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva mjeseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svjetskog savjeta za zlato. Među najvećim kupcima u istom razdoblju našla se i Srbija, koja je prema toj analizi zauzela deveto mjesto na svjetskoj ljestvici s kupljenih 0,99 tona zlata.

Podaci koje prenosi Biznis.rs pokazuju da je Narodna banka Srbije svoju poziciju dodatno učvrstila u ožujku, kada je kupila više od 300 kilograma zlata. U službenom priopćenju NBS-a navodi se da su zlatne rezerve, koje čine dio deviznih rezervi, na kraju ožujka iznosile rekordnih 53.737,2 kilograma i imale vrijednost od 6.940,8 milijuna eura, što je činilo 24,4 posto bruto deviznih rezervi.

U istom priopćenju stoji da su tijekom ožujka zlatne rezerve povećane za 326,2 kilograma kupnjom 26 zlatnih poluga na domaćem tržištu od kompanije Serbia Zijin Copper. NBS također navodi da je vrijednost zlatnih rezervi u ožujku smanjena za 652,5 milijuna eura zbog tržišnih faktora, odnosno pada cijene zlata u dolarima i jačanja dolara prema euru. Kako ističu u središnjoj banci, tijekom 2026. nacionalne zlatne rezerve povećane su za oko 1,2 tone, a njihova vrijednost za 745,1 milijun eura, uz utjecaj rasta vrijednosti fine unce zlata u dolarima za oko sedam posto i jačanja dolara prema euru za oko 2,3 posto na međunarodnom tržištu.

Biznis.rs navodi i da je NBS u cijeloj 2025. godini otkupila rekordnih 4,3 tone zlata od kompanije Serbia Zijin Copper, dok je cjelokupna prošlogodišnja proizvodnja zlata iz rudnika u Boru prodana Narodnoj banci Srbije. Prema zakonu, Serbia Zijin Copper dužan je ponuditi na otkup svo iskopano zlato Narodnoj banci Srbije, a u slučaju da ona to odbije, kineska kompanija mogla bi tražiti dozvolu za izvoz i prodaju na drugim tržištima.

Na strani prodaje, Rusija i Turska izdvajaju se kao najveći neto prodavači u 2026. godini. U tekstu se navodi da prodaja zlata u Rusiji odražava rastuće fiskalne pritiske povezane s ratnim troškovima pod sankcijama, dok je smanjenje rezervi u Turskoj rezultat domaće politike, uključujući napore da se stabilizira lira i upravlja lokalnom potražnjom za zlatom. Rusija je u siječnju i veljači prodala 15,55 tona zlata, Turska 8,08 tona, a treća je Bugarska s 1,88 tona. Kao prekretnica u globalnom upravljanju rezervama navodi se zamrzavanje oko 300 milijardi dolara imovine središnje banke Rusije 2022. godine, nakon čega su zemlje poput Kine i nekoliko ekonomija Srednje Azije ubrzale diverzifikaciju u zlato.