Sarajevo između velikih urbanističkih planova i manjka prostora na terenu

Sarajevo je ponovno u središtu rasprave o tome kako uskladiti velike urbanističke ambicije s pritiscima svakodnevice. Dok gradske i kantonalne vlasti govore o zelenijem i dostupnijem gradu, u praksi ostaju otvorena pitanja parkinga, prometa i očuvanja preostalih zelenih površina.

Predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva Alen Girt kaže da bi cilj trebao biti razvoj grada kao regionalnog centra za inovacije i kreativne industrije, s više parkova, drvoreda, biciklističkih staza i pješačkih zona. U Nacrtu urbanističkog plana Kantona Sarajevo, koji tek treba biti usvojen, predviđen je i standard od 30 četvornih metara zelenila po stanovniku, uz koncept u kojem su sadržaji dostupni pješacima.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk izjavio je 17. prosinca 2025. da je u užem gradskom dijelu planirano više od 10 četvornih metara zelenih površina po stanovniku, dok je za cijeli urbanistički plan predviđeno 30 četvornih metara po stanovniku. Uk je pritom rekao da je predviđeno i manje korištenja vozila, manje saobraćajnica za automobile te više pješačkih zona, biciklističkih staza i parkova, a da će se u budućoj provedbi znatan dio energije i financija usmjeriti na javni gradski prijevoz.

Ipak, sarajevska svakodnevica pokazuje sasvim drukčiju sliku. U gradu je, kako se navodi, velik broj vozila na ulicama s jednim putnikom, što dodatno opterećuje infrastrukturu i stvara pritisak na prostor. Kao jedno od mogućih rješenja lokalne vlasti pokušavaju uvesti rezidentne parkinge, s idejom da prvenstvo imaju stanovnici određenih dijelova grada.

Vijećnik Općinskog vijeća Novo Sarajevo Ahmed Kosovac kaže da je u postojećim uvjetima praktično nemoguće osigurati dovoljan broj parking mjesta za količinu automobila na ulicama, ali i da je cilj da građani Novog Sarajeva imaju prioritet u korištenju prostora. Dodaje da predloženo rješenje nije jedino niti konačno, nego prvi pokušaj poboljšanja parking prostora.

Sličan smjer vidi i doktorant sa Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Adnan Tatarević, koji ocjenjuje da je u nacrtu odluke po prvi put prepoznat rezidentni stanovnik i njegova prednost pri korištenju tog prostora. Prema njegovu stajalištu, ono što je Kantonu potrebno jest demotivacija korištenja privatnih automobila.

S druge strane, ekološki aktivisti upozoravaju da bi daljnja gradnja mogla produbiti problem umjesto da ga riješi. Aktivist Anes Podić poručuje da Sarajevo mora preokrenuti postojeći trend i zaustaviti, kako kaže, nepotrebnu stambenu izgradnju, uz stav da se gradski problem ne može rješavati širenjem prostora za nove automobile.

Rasprava o urbanističkom planu tako ostaje vezana uz dvije paralelne stvarnosti: ambiciozne nacrte za zeleniji grad i pritisak koji svakodnevno osjećaju stanovnici Sarajeva. Ključno pitanje sada je kako će biti oblikovan i kada će biti usvojen plan Kantona Sarajevo, te na koji će se način njegove mjere moći provesti u gradu koji je već pod snažnim prometnim i prostornim pritiskom.