Foto: Screenshot Hanza TV
Trideset i pet godina od referenduma o hrvatskoj samostalnosti ponovno je otvorilo pitanje ključnih datuma u nastanku moderne hrvatske države. Žarko Puhovski ističe da se, nasuprot čestim formulacijama, ne može tvrditi kako je Domovinski rat bio osnova hrvatske države, jer je ona, kako kaže, nastala prije rata koji je počeo 1991. godine.
Referendum o neovisnosti održan je 19. svibnja 1991., godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora i konstituiranja prvog modernog Hrvatskog sabora. Na njemu je pravo odlučivanja imalo 3,6 milijuna birača, a glasovalo ih je 3.051.881, odnosno 83,6 posto. Za samostalnost se izjasnilo više od 2,8 milijuna birača, što je 93,24 posto izašlih, dok je protiv bilo oko 127.000 ljudi.
Puhovski kaže da je riječ o važnoj obljetnici koju treba pamtiti i na nju podsjećati, ponajprije zato što se njome naglašava specifičnost Hrvatske kao političke zajednice nastale na temelju demokratski izražene volje naroda. Kao ključne događaje izdvaja izbore iz proljeća 1990., donošenje Ustava 22. prosinca 1990. te referendum iz svibnja 1991. godine.
Prema toj kronologiji, referendum je otvorio put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti iz lipnja i listopada 1991. Odluku o raspisivanju referenduma u travnju je donio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, i to u vrijeme pregovora o rješenju krize između republika tadašnje SFRJ te uz otvorenu pobunu dijela lokalnih Srba. Građanima su bila ponuđena dva pitanja, a glasovalo se listićima plave i crvene boje.
Nakon ishoda referenduma Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Potom je 8. listopada iste godine usvojena i Odluka o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, čime je Hrvatska formalno-pravno postala samostalna i suverena država, podsjetio je Hrvatski sabor.