Foto: World Trade Centers Association
Projekt World Trade Center (WTC) Sarajevo i dalje je u zastoju više od šest godina, iako su, prema riječima izvršnog direktora WTC Sarajevo Edina Sefoa, svi formalni i tehnički preduvjeti ispunjeni. Na Sandžak Business Forumu u Novom Pazaru ponovno je otvoreno pitanje realizacije projekta koji je, kako je istaknuto, pozicioniran među prioritete uz projekt Južne interkonekcije, ali i dalje nije dobio završni politički epilog.
Sefo je rekao da se planirani WTC u Sarajevu nalazi u „nedefiniranom pravnom vakuumu“, iako, kako navodi, ne postoji nijedan formalno-pravni ni proceduralni korak koji bi trebalo poduzeti da bi se usvojio regulacijski plan u okviru kojeg bi se gradila investicija vrijedna 250 milijuna maraka. Prema njegovim riječima, sve procedure su provedene, zakonski propisi ispunjeni, a sada je odluka na političkoj razini, odnosno na gradskim vijećnicima.
Na panelu „Tržište nekretnina: most između dijaspore i razvoja regije“ naglašeno je da je Sarajevo prvi grad u regiji koji je dobio licencu za izgradnju World Trade Centra, jednog od najprepoznatljivijih poslovnih brendova u svijetu. Licenca je, kako je priopćeno, dodijeljena bh. tvrtki MDC d.o.o. Sarajevo nakon pravnog, ekonomskog i sigurnosnog due diligence-a koji je trajao više od godinu i pol dana. Sefo je naveo i da su urbanisti, arhitekti i pravni stručnjaci potvrdili ispravnost pristupa uređenju regulacijskog plana kvadranta C.
Govoreći na forumu, Sefo je poručio da struka više nema što dodati i da je, prema njegovim riječima, svoj dio posla završila, dok politička odluka i dalje izostaje. Uz to je istaknuo da projekt, osim lokalnog značaja, nosi i širi regijelni okvir, kroz povezivanje regije, dijaspore i privlačenje novih stranih investicija. Na forumu je naglašeno i da regija treba biti otvorenija za nove poslovne prilike i pratiti ekonomske trendove, dok se Sarajevo poziva da ne propusti priliku da postane dio globalne WTC mreže.
Sefo je također rekao da se često govori o odlasku mladih, a da se istovremeno ne otvara dovoljno prilika za njihov razvoj u vlastitoj zemlji uz svjetske brendove i međunarodne poslovne platforme. Prema njegovim riječima, cilj bi trebao biti uvoz investicija i vještina, a ne izvoz talenata. Za sada, međutim, ključni korak ostaje usvajanje regulacijskog plana, bez kojeg investicija od 250 milijuna KM ne može krenuti.