Kompanije
Heidelberg Materials Cement BiH prošle godine je 10 posto toplinske energije osigurao iz SRF goriva i automobilskih guma, a ove godine cilja 18 posto. Kompanija navodi da u BiH nema sistema prerade otpada u gorivo ni ETS mehanizma za CO2, dok izvoznici u EU...
U Heidelberg Materials Cement BiH, kakanjskoj cementari, prošle godine 10 posto potrebne toplinske energije osigurano je iz SRF goriva, odnosno prerađenog otpada, te automobilskih guma iz otpada. Kompanija najavljuje da želi povećati taj udio na 18 posto ove godine, a do 2030. na 30 posto, dok u BiH i dalje ne postoji sistem prerade otpada u ekološki prihvatljivo gorivo.
Radnici u postrojenju objašnjavaju da se radi o alternativi uglju i rješenju koje se koristi pod strogim kontrolama. U kompaniji navode da se otpad nabavlja kroz strogo kontrolisan režim i da prolazi laboratorijske provjere. Kada je riječ o automobilskim gumama, iz Heidelberg Materials Cement BiH kažu da njihovo izgaranje na temperaturi blizu 1500 stupnjevi ne prijeti okolišu kao na manjim temperaturama.
Kompanija prerađeni otpad uvozi od tri firme iz Italije i jedne iz Hrvatske. Kako je navedeno, u BiH ne postoji sistem prerade otpada u gorivo, pa su kompanije poput ove prinuđene na uvoz. To ostavlja proizvodne pogone bez domaćeg lanca snabdijevanja za ovu vrstu alternativnog goriva, dok se istovremeno planira širenje udjela takvih sirovina u energetskoj potrošnji cementare.
Druga tema na koju kompanija upozorava odnosi se na CO2. U EU je od početka 2026. na snazi CBAM mehanizam koji podrazumijeva porez na emisije CO2, a kompanije koje izvoze u EU moraju plaćati te naknade Briselu. U BiH takav mehanizam ne postoji, niti postoji ETS sistem za trgovanje zelenim certifikatima, odnosno certifikatima CO2, kako navode u Heidelberg Materials Cement BiH.
Menadžer za kvalitet i zaštitu okoliša Almir Bajtarević kaže da bi bilo najbolje da novac od takvih naknada ostaje u BiH. U kompaniji navode i da je prije četiri godine bilo govora o pripremi sistema za naplatu i trgovanje emisijama CO2, pri čemu su takve najave stizale iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Ipak, taj mehanizam još nije uspostavljen, a privrednici se, kako je istaknuto, suočavaju s prekograničnim taksama pri izvozu u EU.
Za BiH je ova tema vezana i za industrijsku politiku i za upravljanje otpadom, ali zasad ostaje na nivou najava, uvoza i postojećih obaveza prema evropskom tržištu. U fokusu je i dalje pitanje hoće li domaći propisi i infrastruktura pratiti potrebe kompanija koje već koriste alternativna goriva i izvoze u EU, posebno u sektorima s velikom potrošnjom energije poput cementne industrije.
