U Federaciji BiH pripremaju se izmjene pravila o privremenoj spriječenosti za rad, a u središtu prijedloga su stroža kontrola bolovanja i skraćenje razdoblja u kojem poslodavci isplaćuju naknadu plaće sa sadašnjih 42 na 15 dana. Riječ je o promjeni koja bi, ako bude usvojena, promijenila raspodjelu troškova između poslodavaca i zdravstvenih fondova.
Udruženje poslodavaca Federacije BiH navodi da je godišnja stopa bolovanja u Federaciji između 10 i 13 posto, što bi značilo da zaposleni u prosjeku provedu oko 25 radnih dana godišnje na bolovanju. Kao usporedbu, poslodavci navode da je prosječna stopa bolovanja u Europi oko 3,5 posto, odnosno približno 6,5 radnih dana po zaposlenom.
Prema navodima tog udruženja, bolovanja su najčešća u radno intenzivnim djelatnostima, među kojima su prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo i uslužni sektor. Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović rekao je za Klix.ba da su problem i, kako tvrdi, zloupotrebe bolovanja, posebno tokom sezonskih poslova i u javnom sektoru. Dodao je da, po njegovom mišljenju, to stvara poteškoće za realni sektor i za punjenje zdravstvenih fondova.
Umjesto izmjena zakona, dogovoreno je da se mijenja Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad. Budući da je riječ o podzakonskom aktu, izmjene ne moraju ići kroz parlamentarnu proceduru, nego ih na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva usvaja Vlada FBiH.
Poslodavci predlažu da naknadu plaće isplaćuju samo prvih 15 dana bolovanja, a da trošak dužih odsustava preuzmu zdravstveni fondovi. Imširović smatra da bi podjela troškova između institucija i poslodavaca povećala interes za kontrolu bolovanja i mogućih zloupotreba, dok, prema navodima iz istog razgovora, socijalni partneri već sada drže da je potrebno unaprijediti kontrolu ljekara koji odobravaju bolovanja.
Kao dodatni argument poslodavci navode da je, prema podacima kojima raspolaže Udruženje poslodavaca, broj bolovanja u razdoblju od 2025. do 2026. porastao za više od 200 posto. Istodobno se ističe da nema zvanične statistike koja precizno pokazuje razmjere mogućih zloupotreba. Poslodavci poručuju da ne osporavaju pravo radnika na bolovanje, nego traže efikasniji sistem kontrole i drugačiju raspodjelu troškova.
Pitanje bolovanja, prema toj poslovnoj organizaciji, dio je šire reforme poslovnog ambijenta u Federaciji BiH, koja obuhvata fiskalne i parafiskalne reforme, izmjene radnog zakonodavstva, suzbijanje sive ekonomije, zadržavanje radne snage i jačanje konkurentnosti privrede.
Vezane vijesti
