Penava traži hitna rješenja za Hrvate u BiH i poziva RH na službeno djelovanje

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava pozvao je na, kako navodi, hitnu zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini i zatražio da Republika Hrvatska službeno reagira zbog političkog položaja Hrvata u toj zemlji. U priopćenju je poručio da Hrvatska, kao potpisnica i jamac Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, ima obvezu stati u njihovu zaštitu.

Penava tvrdi da se Hrvatima u BiH ponovno pokušava nametnuti, kako je rekao, lažni hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH te da se Federacija BiH pokušava pretvoriti u bošnjački entitet. Upozorio je i na, prema njegovim riječima, dugogodišnje izmjene suštine Daytonskog sporazuma na štetu Hrvata u BiH.

U istom priopćenju naveo je da su Hrvati u BiH ranije pristali na uklapanje hrvatskog entiteta u Federaciju BiH uz uvjet posebnih odnosa s Hrvatskom, ali da se to, kako tvrdi, nije ostvarilo. Istaknuo je i da Hrvati u BiH nisu pristali na građanski model odlučivanja u kojem bi im drugi narod birao predstavnike, a kao rješenje je ponovno istaknuo uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH.

Domovinski pokret pozvao je i zastupnike te članove vladajuće koalicije u Hrvatskoj da, kako je navedeno, preuzmu odgovornost i dogovore redoslijed i dinamiku postupanja Vlade RH i Sabora RH. Penava je zatražio i da se na prvom sljedećem zasjedanju otvori rasprava o deklaraciji o zaštiti i legitimnom predstavljanju Hrvata u BiH.

Ako takvo rješenje ne bude prihvaćeno ili se ne pronađu druga sustavna i dugoročna rješenja prihvatljiva hrvatskoj strani, Penava smatra da bi trebalo razmotriti povratak statusa prije sporazuma, što je opisao kao povratak hrvatske republike Herceg-Bosne kao sastavnice Sjedinjenih Država BiH. U priopćenju je naveo i da bi Domovinski pokret za to dao potporu.

U završnom dijelu poruke Penava je pozvao predsjednika Zorana Milanovića, predsjednika Sabora RH i hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu da djeluju oko pitanja Hrvata u BiH, a od predsjednika Vlade RH zatražio je da o službenom stavu Hrvatske obavijesti i druge garante i potpisnike sporazuma, prije svega SAD i države članice Europske unije.