Pashinjanova stranka pobijedila na izborima u Armeniji unatoč ruskom pritisku

Stranka Civilni ugovor premijera Nikola Pashinjana osvojila je 49,8 posto glasova na parlamentarnim izborima u Armeniji i uvjerljivo završila ispred glavnih konkurenata, pokazali su objavljeni rezultati. Savez Jaka Armenija bio je drugi s 23,2 posto, a savez Armenija treći s 9,9 posto.

Glasovanje u nedjelju bilo je prvi opći izbor u Armeniji nakon teškog vojnog poraza od Azerbajdžana 2023. godine. Izbori su se promatrali i kao test Pashinjanove politike jačanja veza sa Zapadom u okolnostima rastućeg ekonomskog pritiska iz Rusije, najvećeg trgovinskog partnera Armenije i njezina tradicionalnog saveznika.

Pashinjan je u ponedjeljak proglasio pobjedu nakon što su rani rezultati pokazali da je njegova stranka osigurala više od 50 posto glasova. Rekao je da su Armenci glasovali za mir, regionalni prosperitet i suradnju. Prema izbornom povjerenstvu, odaziv je bio 59 posto, a na izborima je sudjelovalo ukupno 19 stranaka i saveza, iako ih je malo osvojilo dovoljno glasova za mjesto u parlamentu.

Uspjeh Civilnog ugovora došao je unatoč padu Pashinjanove domaće potpore s 54 posto u 2021. na oko 30 posto danas, prema anketama. Konzervativna stranka Prosperitetna Armenija, koju vodi poslovni čovjek Gagik Tsarukyan, bila je četvrta s 4 posto glasova. Savez Jaka Armenija predvodi rusko-armenski milijarder Samvel Karapetyan, a savez Armenija bivši predsjednik Robert Kočarjan; obje su političke opcije bliske Rusiji.

Pashinjan je u ponedjeljak poručio i da će Armenija nastaviti približavanje Zapadu, ali i sudjelovanje i članstvo u Euroazijskoj gospodarskoj uniji. Ruski predsjednik Vladimir Putin je krajem svibnja pozvao Armeniju da što prije održi referendum o tome treba li se priključiti Europskoj uniji ili ostati u Euroazijskoj gospodarskoj uniji pod vodstvom Rusije. Prošloga mjeseca iznio je i ekonomske koristi koje bi Armenija mogla izgubiti ako se još više približi Zapadu, uz napomenu da je kriza u Ukrajini počela nastojanjima prema pristupanju EU-u.

Rusija Armeniji isporučuje plin po cijeni od 177,50 dolara za 1.000 kubičnih metara, dok su europske tržišne cijene, kako je Putin rekao Pashinjanu u travnju, iznad 600 dolara. U dva tjedna prije izbora Moskva je zabranila izvoz armenskog cvijeća, mineralne vode, konjaka, svježeg povrća i voća.

Pashinjanovi potezi kojima nastoji udaljiti zemlju od Moskve uključuju donošenje zakona o pokretanju procesa pristupanja EU-u te ubrzavanje mirovnog procesa sa susjednim Azerbajdžanom kroz sporazum koji su posredovale Sjedinjene Države. Taj je potez dobio i podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ranije ove godine u Erevanu je ugostio i veliki summit čelnika Europske unije te ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Unatoč dobrim odnosima s europskim čelnicima, Armenija još nema status kandidatkinje za članstvo u EU-u, a do članstva je još daleko.