Foto: Srpskainfo Digitalna Srpska
Stroži propisi koji se odnose na virtualne slike i video-zapise od danas su na snazi, a značajan dio sadržaja nastalog uz pomoć umjetne inteligencije mora biti jasno označen. Nova pravila odnose se i na situacije u kojima korisnici komuniciraju s AI sustavom, primjerice s chatbotom, umjesto sa stvarnom osobom.
Smjernice obuhvaćaju slike, video-zapise i tekstove koji se koriste u profesionalne svrhe, uključujući oglašavanje na internetu i na billboardima. Pravila moraju poštovati i influenseri koji ostvaruju zaradu od svog sadržaja, dok oni koji AI slike objavljuju na privatnim profilima nisu obvezni označavati ih.
Za označavanje su odgovorni pružatelji usluga umjetne inteligencije, među njima OpenAI, koji stoji iza ChatGPT-a, Google sa svojim chatbotom Gemini i Meta kao matična kompanija Instagrama i Facebooka. Poseban naglasak stavljen je na takozvane deepfake sadržaje, koji mogu biti toliko realistično izrađeni da zavaraju promatrača i mogu se koristiti u manipulativne svrhe.
Prema smjernicama Europske unije, deepfake videozapisi trebaju biti označeni od samog početka, tako da oznaka ostane vidljiva ili da se ponovno prikazuje u redovitim intervalima. Preporučuje se i uporaba interaktivnih elemenata, primjerice kod manipuliranih slika, a kod nekih slučajeva moglo bi se prikazati obavještenje kada korisnik prijeđe pokazivačem miša preko lica izmijenjenog pomoću AI.
Za audio-datoteke, poput podcasta generiranih pomoću AI, na početku treba stajati odgovarajuća napomena da je riječ o govornom sadržaju generiranom na taj način. Kada je riječ o tekstu, sugerira se korištenje oznaka za AI iznad samog teksta ili uz naslov, a u datoteku bi trebalo unijeti i strojno čitljive „otiske” kako bi drugi sustavi mogli pouzdano prepoznati da je sadržaj vještački generiran.
Europska kancelarija za umjetnu inteligenciju u Bruxellesu trenutačno provjerava postoji li adekvatna kontrola nad velikim AI modelima i izvode li oni samostalno kibernetičke napade. U tom cilju modeli moraju primijeniti odgovarajuće sigurnosne mjere i odmah prijaviti sve incidente Europskoj uniji.
Navode se i dva nedavna slučaja u kojima su OpenAI i Anthropic, tvorac modela Claude, morali priznati da je njihov softver tijekom testiranja nenamjerno izvršio napade na druge kompanije. Kršenje propisa o umjetnoj inteligenciji može dovesti do visokih kazni: za zabranjene prakse predviđene su kazne do 35 milijuna eura ili sedam posto ukupnog godišnjeg prometa kompanije na globalnoj razini, ovisno o tome koji je iznos veći.
Neispunjavanje obveza u pogledu transparentnosti ili primjena neadekvatnih sigurnosnih mjera može rezultirati novčanim kaznama do 15 milijuna eura ili tri posto globalnog godišnjeg prihoda, također ovisno o tome koji je iznos veći. Za postojeće sustave umjetne inteligencije vrijedi prijelazno razdoblje do 2. prosinca, dok se na nove modele koji izlaze na tržište propisi primjenjuju odmah.
Vezane vijesti
