Foto: Wikimedia Commons
Nvidia je prije točno 10 godina predstavila Tesla P100 akcelerator, a upravo je taj proizvod označio početak Pascal arhitekture koja će se kasnije najviše povezati s jednom od najuspješnijih generacija grafičkih kartica za igrače. Iako je Nvidia tada nastupila iz perspektive podatkovnih centara i hiperskalnih sustava, arhitektura Pascal ubrzo je postala poznata široj publici kroz GeForce GTX 10 seriju, ponajprije modele GTX 1060, GTX 1080 i kasnije GTX 1080 Ti.
Prilikom lansiranja Tesle P100 Nvidia je govorila o „pet arhitektonskih proboja” i proizvod opisivala kao „najnapredniji hiperskalni podatkovni akcelerator ikad izrađen”. U središtu svega bila je nova Pascal GPU arhitektura, a tvrtka je tada jasno dala do znanja da vidi puno veći smisao od samog grafičkog računanja za igre. Jensen Huang tom je prilikom rekao da će nova procesorska snaga pomoći znanstvenicima u rješavanju „naših najvećih znanstvenih i tehničkih izazova” – od pronalaska lijekova za rak i razumijevanja klimatskih promjena do stvaranja inteligentnih strojeva.
U kontekstu podatkovnih centara Pascal je bio vrlo ambiciozan iskorak. Nvidia je tvrdila da Tesla P100 donosi više od 12 puta veću izvedbu u treniranju neuronskih mreža u odnosu na prethodno Maxwell rješenje. Riječ je bila o čipovima izrađenima u 16-nanometarskom FinFET procesu, s 15,3 milijarde tranzistora po čipu. Uz CoWoS i HBM2 memoriju, sustav je mogao postići propusnost od 720 GB/s, a dodatni skok u skaliranju omogućavao je NVLink, putem kojeg se moglo povezati do osam Tesla P100 GPU-ova.
Za PC igrače prvi susret s Pascalom stigao je kasnije tijekom 2016. godine, kada je debitirala GeForce GTX 1080. Taj je model otvorio eru „next-gen” igranja s izvedbom koja je nudila igrivih 4K postavki i VR iskustvo s podignutom kvalitetom prikaza. No, za većinu korisnika najpoznatija Pascal kartica ipak je postala GeForce GTX 1060, svojevrsni radni konj srednjeg segmenta. Verzija s 6 GB memorije lansirana je po početnoj cijeni od 250 američkih dolara, a pri potrošnji od samo 120 W nudila je performanse koje su se približavale tadašnjem vrhu prethodne generacije, GTX 980 s 4 GB memorije, ali za osjetno manje novca.
Vrhunac Pascal generacije stigao je godinu kasnije s modelom GeForce GTX 1080 Ti, karticom sa 11 GB VRAM-a koja je u to vrijeme nudila performanse razine Titan X-a, ali za 500 dolara manje. Upravo je taj model mnogima ostao upamćen kao jedan od najboljih omjera cijene i performansi u Nvidia povijesti, dok je GTX 1060 postala omiljeni izbor za masovno tržište.
Osvrt na Pascal danas pokazuje koliko je Nvidia već tada istodobno gradila dvije budućnosti: jednu za igrače i drugu za podatkovne centre. Ono što je krenulo kao arhitektura za Teslu P100 i AI akceleraciju ubrzo je postalo temelj jedne od najutjecajnijih generacija grafičkih kartica u povijesti PC gaminga. Pascal je tako ostao arhitektura koja je obilježila prijelaz Nvidije iz lidera u gaming hardveru u tvrtku koja sve snažnije dominira i u AI infrastrukturi.
Vezane vijesti
