Foto: Freepik Premium/avaz.ba
Nova istraživanja pokazuju da bi među najugroženijima od utjecaja umjetne inteligencije mogli biti radnici koji su blizu odlaska u mirovinu. Dosadašnja rasprava najčešće se fokusirala na mlađe zaposlenike i početnička uredska zanimanja, ali analiza Centra za istraživanje penzija na Boston Collegeu ukazuje na drukčiji obrazac, piše Futurism.
Studija je analizirala podatke o zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama i usporedila ih s indeksom izloženosti umjetnoj inteligenciji, koji pokazuje koliko su pojedina zanimanja podložna automatizaciji zadataka koje AI može obavljati. Profesor ekonomije Geoffrey Sanzenbacher pritom je pratio broj radnika starijih od 55 godina koji su napustili tržište rada prije i nakon pojave ChatGPT-ja 2022. godine.
Sanzenbacher naglašava da utjecaj umjetne inteligencije na radnike, a posebno na one koji su blizu penzije, i dalje ostaje otvoreno pitanje. Ipak, rezultati, kako navodi, upućuju na značajne promjene. Prije pojave ChatGPT-ja stariji radnici u poslovima koji su više izloženi umjetnoj inteligenciji, poput programiranja ili pripreme poreznih prijava, češće su ostajali dulje u radnom odnosu nego zaposleni u fizičkim zanimanjima.
Prema Sanzenbacheru, u razdoblju nakon pojave ChatGPT-ja podaci o neaktivnosti pokazuju da je ta prednost znatno oslabjela, pri čemu se velik dio povećanja odnosi na nezaposlenost. On navodi i da se nakon lansiranja ChatGPT-ja povećao broj radnika starijih od 55 godina koji napuštaju uredske poslove podložne utjecaju umjetne inteligencije, ali to ne znači nužno da odlaze u prijevremenu mirovinu.
Sanzenbacher kaže da je nakon lansiranja ChatGPT-ja na poslovima izloženima umjetnoj inteligenciji zabilježen relativni porast odlazaka s posla, posebno prelaskom u nezaposlenost, ali ne i potpunim izlaskom s tržišta rada. Drugim riječima, sve veći broj starijih zaposlenika u uredskim zanimanjima gubi posao prije nego što ispuni uvjete za mirovinu, dok su im mogućnosti pronalaska novog zaposlenja često ograničene.
Istraživanje uspoređuje i promjene u različitim vrstama poslova. Kod radnika pred mirovinu koji su napustili fizičke poslove, poput molerskih, broj odlazaka između 2014. i 2025. godine porastao je za oko dva posto. U zanimanjima izloženima AI tehnologijama promjene su bile izraženije: kod računalnih programera broj odlazaka povećao se za više od 25 posto, dok je među računovođama i revizorima zabilježen rast od 22 posto.
Autori istraživanja time otvaraju pitanje kako će se prosječan radnik snaći na tržištu rada koje istodobno smanjuje mogućnosti za mlade početnike i donosi nove izazove iskusnim zaposlenicima pred mirovinu. Iako je riječ o podacima iz SAD-a, analiza dodatno pokazuje da se rasprava o utjecaju umjetne inteligencije sve manje može svesti samo na ulazak mladih na tržište rada, a sve više i na ostanak starijih radnika u zaposlenju.