Nikšić: Vlada FBiH traži mjere protiv inflacije i pritiska na standard

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić poručio je u Neumu da Vlada FBiH traži mjere kojima želi ublažiti posljedice globalnih gospodarskih i političkih poremećaja na građane i gospodarstvo. Na 25. međunarodnom simpoziju Revicona „Headway” naglasio je da rast cijena i tržišni šokovi izravno utječu na inflaciju i životni standard stanovništva.

Nikšić je istaknuo da Federacija BiH, kao ni cijela Bosna i Hercegovina, nije pošteđena globalnih kretanja te da u sadašnjim okolnostima izvršna vlast traži druge oblike djelovanja jer monetarnom politikom ne može intervenirati zbog currency boarda. Dodao je kako se radi na paketima mjera koji bi trebali pomoći očuvanju standarda građana, zaštiti radnika i stvaranju povoljnijih uvjeta za poslodavce.

Govoreći o dosad poduzetim potezima, premijer je naveo povećanje minimalne plaće, povećanje mirovina i smanjenje prvog kruga doprinosa, odnosno otvaranje prostora za poslodavce da radnicima isplate neoporezivi dio. Kao primjer je izdvojio i podatak da je ukupna masa isplaćenih plaća, prema prijavama u Poreznoj upravi i obrascima za isplatu, u 2022. iznosila 6,3 milijarde KM, a u 2023. porasla na 9,013 milijardi KM.

„Ako pitate je li to dovoljno, naravno kako nije. Moramo stvarati pretpostavke da to bude i puno stabilnije i kvalitetnije”, rekao je Nikšić. Na istom skupu sudjelovali su i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, a rasprava je bila usmjerena na izazove i prilike u izmijenjenim gospodarskim okolnostima.

Delić je kao pozitivan pomak izdvojio usvajanje Zakona o zapošljavanju stranaca i skraćenje procedure uvoza strane radne snage na razini Federacije. Spomenuo je i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koji je već dvaput padao u Zastupničkom domu i Domu naroda, te izrazio nadu da će treći pokušaj biti uspješan.

Lakić je poručio da njegov resor mora biti proaktivan, posebno kada je riječ o energetskoj infrastrukturi, ugljenu, kritičnim mineralima i razvoju namjenske industrije. Ocijenio je i da sustav sporo odgovara na promjene zbog administrativnih procedura, više razina vlasti i sporijeg tempa promjena u društvu. Reviconov direktor i moderator Marin Ivanišević zaključio je da BiH prečesto polazi od pretpostavke da se krizni scenariji neće dogoditi, iako ih kasnije ipak osjeti.