Rad na otvorenom na temperaturama višim od 35 stupnjeva ozbiljno ugrožava zdravlje radnika, a u Republici Srpskoj zaštita se zasad uglavnom svodi na preporuke koje nisu obvezujuće, upozoreno je na panel-diskusiji o radu na izrazito visokim temperaturama. Na skupu je istaknuto da se na gradilištima u Banjaluci i drugim mjestima svakodnevno mogu vidjeti radnici koji na plus 37 asfaltiraju ceste ili zidaju na višim katovima zgrada, bez mjera koje bi im olakšale rad u najvećoj žegi.
Kao primjeri mjera zaštite navedeni su klimatizirani prostori za rashlađivanje, frižideri s vodom, češće pauze, rotacija radnika i prekid fizičkog rada na izravnom suncu u najtoplijem dijelu dana, od 11 do 16 sati. Te mjere, prema sudionicima skupa, u Europskoj uniji nisu nepoznanica, dok se u Republici Srpskoj još uvijek oslanja na preporuke koje poslodavci mogu, ali i ne moraju poštovati.
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Stanko Stanić poručio je da se takve tragedije ne smiju događati i da zaštita zdravlja i sigurnosti radnika mora biti zakonom propisana obveza. Dodao je da se iduće godine očekuju propisi koji bi to trebali jamčiti. Sindikalci su, uz potporu Fondacije Fridrih Ebert u BiH, organizirali skup kako bi čuli mišljenja stručnjaka iz zaštite na radu, medicine rada i javnog zdravstva, kao i predstavnika poslodavaca, Vlade RS i Inspektorata RS.
Edis Arifagić, nacionalni koordinator Međunarodne organizacije rada u BiH, upozorio je da visoke temperature dovode do umora i pada koncentracije te da su ljeti zbog toga najčešće ozljede u građevinarstvu i poljoprivredi. Naveo je da su mnoge zemlje uvele obvezne zaštitne mjere, a kao primjere je spomenuo Španjolsku, koja je nakon niza smrtnih slučajeva pooštrila propise o zaštiti na radu, i Katar, gdje je zabranjen rad na građevinama u najtoplije doba dana. Prema njegovim riječima, i u BiH se moraju uvoditi obvezne mjere jer su razdoblja s temperaturama višim od 35 stupnjeva sve duža.
Aleksandra Jakšić rekla je da se u Europskoj uniji u najtoplijem dijelu dana prestaje s radom na otvorenom, da se za radnike osigurava pitka voda i da se prave češće pauze. U Republici Srpskoj, dodala je, postoje preporuke, ali ih se nitko ne pridržava. Istaknula je da Zakon o radu RS propisuje obvezu poslodavca da osigura zdravo i sigurno radno okruženje, ali nije precizirano što točno znači.
Dr. Nada Marić iz Zavoda za medicinu rada i sporta RS navela je podatke Svjetske zdravstvene organizacije prema kojima je svaki treći otkriveni karcinom kože posljedica rada na otvorenom, pa bi karcinom kože mogao biti profesionalna bolest. Rekla je i da se u Srpskoj godišnje otkrije od 5.000 do 6.000 novih slučajeva karcinoma kože, od kojih je oko 3.000 kod radnika. Po njezinu mišljenju, mjere za zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika moraju biti obvezujuće i propisane zakonima i podzakonskim aktima.
Dr. Vesna Rudić Grujić iz Instituta za javno zdravstvo RS upozorila je da aerozagađenje dodatno pogoršava stanje kada je riječ o zdravlju radnika koji rade po najvećoj vrućini. Posebno su izloženi oni koji rade s otvorenim plamenom, na skelama ili krovovima zgrada, kao i putari koji rade s asfaltom. Procjenjuje se da na takvim radnim mjestima temperatura u najtoplijem dijelu dana može dosegnuti i više od 60 stupnjeva.
Vezane vijesti
