Meta pod pritiskom zbog oglasa za AI aplikacije koje stvaraju lažne nage slike

Fejsbuk i Instagram, koje posjeduje Meta Platforms Inc., prikazivali su hiljade oglasa za aplikacije koje koriste umjetnu inteligenciju za izradu lažnih slika na kojima su osobe prikazane nage, tvrdi neprofitna organizacija Tech Transparency Project (TTP). Prema toj organizaciji, oglasi su prekršili pravila Mete, a dio njih je plasirala kompanija GatherOne Inc., jedan od rijetkih oglašivačkih partnera Mete u Kini.

TTP navodi i da je GatherOne bio odgovoran za oglase za mobilne aplikacije koje mogu prenijeti lica žena na naga tijela i kreirati seksualno eksplicitne video-snimke. U izvještaju te organizacije posebno je izdvojena i jedna aplikacija, izrađena u Kini, koja omogućava dijeljenje sadržaja koji su pojedini korisnici označili kao dječju pornografiju. Organizacija tvrdi da je u posljednjih nekoliko mjeseci GatherOne bio odgovoran za oko 7.600 oglasa za takve aplikacije.

Meta je ranije saopštila da na njenoj platformi nisu dopušteni intimni snimci nastali bez saglasnosti niti aplikacije za uklanjanje odjeće sa fotografija. Direktorica kompanije Meta zadužena za politiku bezbjednosti žena, Sindi Sautvort, izjavila je da kompanija preduzima odlučne mjere u borbi protiv takvih sadržaja. Portparol Mete dodao je da se svi oglašivači moraju pridržavati standarda oglašavanja i da nepoštovanje pravila može dovesti do uklanjanja oglasa, novčanih kazni i gašenja naloga za oglašavanje.

GatherOne sa sjedištem u Pekingu saopštio je da poštuje pravila kompanije Meta o oglašavanju, kao i sve važeće međunarodne pravne okvire. Iz te kompanije navode i da obustavljaju kreiranje novih naloga za oglašavanje usluga vezanih za uklanjanje odjeće sa fotografija i zamjenu lica pomoću umjetne inteligencije. TTP je saopštio i da njegovi nalazi proturječe tvrdnjama Mete o zabrani oglasa za aplikacije koje kreiraju lažne obnažene fotografije.

Izvještaj TTP-a, kako prenosi Blumberg, daje rijedak uvid u to kako Meta ostvaruje prihode u Kini, gdje su njene usluge blokirane. U istom kontekstu navodi se da kompanije iz Kine koje prodaju proizvode i usluge u inostranstvu koriste posrednike poput GatherOnea kako bi obezbijedile pristup međunarodnim korisnicima i veću vidljivost. Bivša menadžerka Mete Sara Vin-Vilijams prošle godine je pred Kongresom izjavila da je ta kompanija tijekom godina nudila Kini alate za cenzuru i pomagala toj zemlji da napreduje u trci u oblasti umjetne inteligencije sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok je portparol Mete osporio te navode.

U cijeli slučaj uklapa se i širi pritisak na tehnološke kompanije zbog takozvanih dipfejk pornografskih servisa. Regulatorna tijela, žrtve i njihove porodice širom svijeta pozivaju kompanije da učine više u borbi protiv takvog sadržaja, a u SAD je prošle godine predsjednik Donald Tramp potpisao zakon kojim se objavljivanje seksualnog sadržaja bez saglasnosti proglašava krivičnim djelom i od operatera društvenih mreža i internet stranica zahtijeva uklanjanje takvih objava. Američka Savezna komisija za trgovinu počela je sa sprovođenjem tog zakona u maju.