BiH
U Kruševu kod Mostara obilježena je 34. obljetnica stradanja Blaža Kraljevića i osmorice pripadnika HOS-a. Na komemoraciji je bio i Marko Skejo, a Stanko Primorac Ćane najavio je novi sudski postupak vezan uz ubojstvo Kraljevića i njegovih suboraca.
Marko Skejo stigao je u Kruševo kod Mostara na 34. obljetnicu stradanja Blaža Kraljevića i osmorice pripadnika HOS-a ubijenih 1992. godine. Na komemoraciji su, uz obitelji i suborce, počast stradalima odali i okupljeni uzvanici.
Skejo je bivši zapovjednik IX. bojne HOS-a „Rafael vitez Boban”, a na obilježavanju su govorili ratni zapovjednik HOS-a u Hercegovini Stanko Primorac Ćane i predsjednik Udruge dragovoljaca Prve dragovoljačke pukovnije „Kralj Tomislav” Hrvatske vojske Željko Koroman.
Primorac je tom prigodom najavio novi sudski postupak vezan uz ubojstvo Kraljevića i njegovih suboraca. Rekao je da bi javnost uskoro trebala biti upoznata s njegovim sadržajem. „Okupili smo se na 34. godišnjicu ubojstva naših prijatelja i, nažalost, ni danas ne možemo osjetiti trunku te pravde niti trunku satisfakcije jer ovaj zločin još nema ime i prezime onoga tko ga je počinio. Ali evo, ja vam danas mogu obećati da će to uskoro biti vrlo javno”, rekao je Primorac.
Marko Skejo je umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske i bivši zapovjednik IX. bojne HOS-a tijekom Domovinskog rata. Prema biografskim podacima navedenima uz objavu, rođen je 17. veljače 1956. u Drnišu, a u HOS-u je djelovao na ratištima u Hrvatskoj i BiH, osobito u obrani Škabrnje. Nakon rata bio je aktivan u veteranskim i političkim krugovima, među ostalim i u Hrvatskoj čistoj stranci prava (HČSP).
Javnosti je poznat i po svojim stavovima o simbolima HOS-a i pozdravu „Za dom spremni”, zbog čega je tijekom godina bio predmet više javnih polemika. Navodi se i da je u nekoliko navrata bio prekršajno prijavljivan zbog korištenja tog pozdrava. Najpoznatiji slučaj odnosi se na Knin 2021. godine, kada je policija protiv njega podnijela optužni prijedlog zbog korištenja pozdrava tijekom obilježavanja Oluje. Visoki prekršajni sud je u ožujku 2025. potvrdio oslobađajuću odluku, ocijenivši da je u konkretnim okolnostima pozdrav izrečen prilikom odavanja počasti poginulim pripadnicima HOS-a i da postoje okolnosti koje mogu predstavljati iznimku.
