Lakić: Elektroprivreda BiH godinama plaća ugalj koji često ne dobije u cijelosti

Federalni ministar rudarstva, industrije i energetike Vedran Lakić oglasio se o problemima u poslovanju Elektroprivrede BiH i poručio da saradnja s rudnicima godinama otežava rad tog sistema. Lakić je naveo da problemi nisu novijeg datuma, nego traju već godinama, te da su, kako kaže, od ranije bili uočeni i najavljivani kao razlog otežanog poslovanja Elektroprivrede BiH.

U objavi je istakao da je Elektroprivreda BiH dio koncerna sa sedam rudnika – Breza, Bila, Kakanj, Đurđevik, Kreka, Zenica i Gračanica – te da su poslovanja tih rudnika i Elektroprivrede međusobno direktno povezana. Dodao je da Rudnik Banovići nije u tom koncernu, dok su termoelektrane Kakanj i Tuzla u sastavu Elektroprivrede BiH. Prema njegovim riječima, Elektroprivreda plaća ugalj koji proizvedu rudnici, a taj ugalj ide u termoelektrane Kakanj i Tuzla.

Lakić je opisao i model plaćanja između Elektroprivrede i rudnika. Naveo je da rudnici ispostavljaju avansnu fakturu za planiranu količinu uglja, a da Elektroprivreda tu fakturu u cijelosti plaća. Od tih sredstava rudnici, kako je rekao, isplaćuju plaće zaposlenicima i obaveze prema dobavljačima. Istovremeno je ustvrdio da malo koji rudnik, uz isplatu plaća, može izmiriti i doprinose za penzijsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, te da takva praksa traje gotovo 30 godina. Naveo je i da je dug svih rudnika samo po osnovu doprinosa narastao na više od milijardu KM.

Prema onome što je Lakić objavio, često se događa da rudnici ne isporuče količinu uglja navedenu na avansnoj fakturi, iako se praksa plaćanja nastavlja. Zbog toga, kako je naveo, Elektroprivreda plaća puni iznos za ugalj koji ne dobije u cijelosti, a termoelektrane ne dobijaju planirane količine goriva za proizvodnju električne energije. Dodao je da, s obzirom na to da je Elektroprivreda BiH određena kao javni snabdjevač, ona mora osigurati električnu energiju potrošačima, odnosno građanima i privredi, pa u slučaju nedovoljne proizvodnje električnu energiju mora kupovati na tržištu.

Lakić je naveo i da su cijene takvih kupovina veće od proizvodnih cijena energije u Elektroprivredi BiH, zbog čega ta kompanija, kako je rekao, s jedne strane plaća puni iznos za ugalj koji ne dobije u cijelosti, a s druge strane dodatno plaća kupovinu električne energije koju mora isporučiti građanima i privredi. U istom istupu podsjetio je i na ulaganja u rudarski sektor, navodeći da je Elektroprivreda BiH kroz dokapitalizaciju ove godine u Rudnik Kakanj i Kreku investirala oko 20 miliona KM za nabavku opreme, dok je Vlada Federacije BiH ove godine Rudniku Banovići osigurala 15 miliona KM za opremu kojom bi se povećala proizvodnja uglja.

Prema Lakićevim riječima, spremno je i dodatnih 160 miliona KM kroz projekat pravedne tranzicije sa Svjetskom bankom. Tim projektom, kako je naveo, obuhvaćeni su rudnici Kreka i Banovići, zatvaranje Rudnika Zenica, prenamjena rudničkih područja u obnovljive izvore energije i penzionisanje rudara. Dodao je i da bi samo rudnik Kreka, uz pomoć nove opreme, mogao povećati proizvodnju za dodatnih 200.000 tona. Na kraju je poručio da je cilj ponovo podići proizvodnju i početi obarati rekorde, te da je započeta izrada Energetske strategije Federacije BiH kako bi energetski sektor dobio dokument koji će ga voditi u budućnost i osigurati najpovoljniji energetski miks, korištenje raspoloživih potencijala i snabdijevanje građana i privrede sigurnom, dostupnom i pouzdanom energijom.