Kruži prijedlog izmjena Izbornog zakona: Predsjedništvo BiH biralo bi se u dva kruga

Kruži prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji bi promijenio način izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH i otvorio novu fazu glasanja u Domu naroda Parlamenta FBiH. U prijedlogu koji je, prema Klixu, u optjecaju, predviđa se i drugačije definiranje kandidiranja za Predsjedništvo te ukidanje veza prebivališta s pravom kandidature.

U prvom dijelu izmjena mijenjao bi se član V Ustava BiH. Umjesto sadašnjeg rješenja prema kojem u Predsjedništvu sjede jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije BiH te jedan Srbin iz Republike Srpske, novi prijedlog navodi tri člana: jednog bošnjačkog i jednog hrvatskog, koji bi se birali s teritorije Federacije, te jednog srpskog, koji bi se birao s teritorije Republike Srpske. Za svaku od tih pozicija, navodi se dalje, mogli bi se kandidirati pripadnici tog konstitutivnog naroda, ali i osobe koje se izjašnjavaju kao Ostali.

Prijedlog bi ukinuo i odredbu prema kojoj prebivalište određuje mogućnost kandidiranja. Time bi se, kako je navedeno, Bošnjacima i Hrvatima iz Republike Srpske te Srbima iz Federacije BiH omogućilo da se kandidiraju za pozicije u Predsjedništvu BiH. Dio koji se odnosi na Republiku Srpsku ostao bi nepromijenjen, dok bi se u Federaciji BiH uveo dvokružni model izbora.

Prema rješenju koje kruži, prvi krug izbora bio bi isti kao i dosad, pa bi svi građani BiH koji žive u Federaciji mogli glasati za bilo kojeg kandidata. U drugom krugu izbor bi se preselio u institucije, odnosno u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Tri kandidata za članove iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda s najvećim brojem glasova našla bi se pred delegatima klubova tih naroda.

Od ta tri kandidata bio bi izabran onaj koji dobije podršku najmanje 12 delegata. Ako nitko ne bi dosegnuo taj prag, on bi bio spušten na osam delegata, odnosno trećinu kluba. U slučaju da ni tada nijedan kandidat ne bi imao potrebnu podršku, u Predsjedništvo BiH ušao bi kandidat koji je u prvom krugu osvojio najviše glasova.

U prijedlogu se navodi i da bi ovakav sustav proveo odluke Europskog suda za ljudska prava te uklonio, kako stoji u dokumentu, mogućnost nametanja političkih predstavnika jednim narodom drugome. Riječ je, međutim, o prijedlogu koji se tek spominje i nije predstavljen kao usvojeno rješenje.