BiH

Konaković u pismu UN-u izrazio zabrinutost zbog poziva na ispitivanje najmanje 28 osoba iz Memorijalnog centra Srebrenica

Elmedin Konaković uputio je pismo Ujedinjenim nacijama zbog pozivanja najmanje 28 sadašnjih i bivših uposlenika i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari na ispitivanje. Navodi da su osobe pozvane po zahtjevu Okružnog javnog tužilaštva u...

Objavljeno: 17:01, 8.08.2026.
Konaković u pismu UN-u izrazio zabrinutost zbog poziva na ispitivanje najmanje 28 osoba iz Memorijalnog centra Srebrenica

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo Ujedinjenim nacijama u kojem je izrazio zabrinutost zbog pozivanja najmanje 28 sadašnjih i bivših uposlenika i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari na ispitivanje nakon objave izvještaja o negiranju genocida.

Konaković navodi da su te osobe, po zahtjevu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, pozvane na ispitivanje pred policijskim organima Republike Srpske u okviru preliminarnih provjera poslovanja Memorijalnog centra za 2022. godinu i navoda o mogućoj utaji poreza i doprinosa. U pismu ističe i da osobe koje su pozvane nisu samo zaposlenici jedne javne ustanove, nego da među njima ima preživjelih genocida u Srebrenici, povratnika i svjedoka, kao i osoba čiji su članovi uže i šire obitelji ubijeni u genocidu.

Kako je naveo Konaković, iz Tužilaštva je rečeno da nije donesena formalna naredba o provođenju istrage te da se te osobe ispituju u svojstvu svjedoka. Dodaje i da nijedna javna ustanova ne bi trebala biti izuzeta od zakonitog, neovisnog i nepristranog nadzora, ali smatra da obim, način i tajming poduzetih radnji izazivaju ozbiljnu zabrinutost.

Konaković je u pismu naveo da su pozivi upućeni neposredno nakon predstavljanja godišnjeg izvještaja o negiranju genocida Memorijalnog centra 30. srpnja 2026. godine. Prema onome što je naveo, u izvještaju je dokumentirano 149 slučajeva negiranja genocida, iskrivljavanja utvrđenih činjenica i veličanja osoba osuđenih za genocid i druge međunarodne zločine u posljednjem izvještajnom razdoblju, u odnosu na 99 slučajeva zabilježenih u prethodnom razdoblju.

U pismu je dodao i da takvo postupanje riskira stvaranje percepcije prema kojoj negiranje genocida neće biti sankcionirano ili kažnjeno. Navodi i da njihov kumulativni učinak može zastrašiti preživjele, svjedoke, istraživače, edukatore i branitelje ljudskih prava te ih odvratiti od nastavka rada koji je, kako je napisao, važan za očuvanje istine, dostojanstva žrtava, pomirenje i sprečavanje budućih zločina.

Konaković se pozvao i na Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 78/282 o Međunarodnom danu razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, navodeći da je ona izravno relevantna u ovom slučaju. U pismu je napisao da rezolucija naglašava kako je sudjelovanje žrtava, preživjelih i članova njihovih obitelji ključno za proces pomirenja te za težnju prema održivom miru, pravdi i istini, te da osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice i spriječe njihovo negiranje i iskrivljavanje.