Foto: Elmedin Konaković
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković poručio je u Dubrovniku da BiH prolazi kroz najozbiljniju krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodeći da je riječ prvenstveno o geopolitičkoj krizi povezanoj sa snažnim ruskim utjecajem na političke procese u zemlji. Njegova poruka stigla je s 19. međunarodne konferencije Dubrovnik Forum, održane 26. i 27. juna.
Konaković je na panelu o sigurnosti i budućnosti zapadnog Balkana rekao da evropski put BiH i sredstva iz Plana rasta Evropske unije blokiraju secesionističke politike predvođene predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Dodao je da je riječ o djelovanju koje, po njegovoj ocjeni, ide protiv evropske budućnosti Bosne i Hercegovine.
Govoreći o sigurnosnim prilikama, ministar je upozorio da međunarodna zajednica mora jasno prepoznati da se ne radi o uobičajenim političkim nesuglasicama, nego o pokušaju destabilizacije BiH i regije kroz politiku koja ima snažnu podršku Moskve. Istakao je i da bi svaki pokušaj jednostrane secesije predstavljao ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti cijelog regiona.
Poseban dio obraćanja posvetio je pomirenju u regiji, uz poruku da ono nije moguće bez prihvatanja činjenica utvrđenih presudama međunarodnih sudova. Upozorio je na negiranje genocida u Srebrenici, veličanje ratnih zločinaca i zaštitu osuđenih počinilaca najtežih zločina, a kao primjer je naveo Novaka Đukića, osuđenog za zločin na tuzlanskoj Kapiji, koji se godinama nalazi u Srbiji. Konaković je rekao da istinsko pomirenje ne može počivati na negiranju genocida, revizionizmu i glorifikaciji ratnih zločinaca.
Govoreći o odnosima u regiji, izdvojio je i pozitivne primjere saradnje između BiH i Hrvatske, navodeći izmjene Zakona o strancima, novi Ugovor o graničnim prijelazima i međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatske. Istovremeno je upozorio na poruke pojedinih političkih grupacija i pojedinaca iz Hrvatske koje, kako je rekao, zadiru u ustavni poredak BiH kroz ideje o mapama, prekrajanju unutrašnjeg uređenja i zahtjeve za treći entitet.
Na kraju je pozvao Evropsku uniju, Sjedinjene Američke Države i druge međunarodne partnere da ostanu snažno angažovani u BiH i regionu. Na panelu su, uz Konakovića, učestvovali i šefovi diplomatija Crne Gore, Albanije i Hrvatske, članica Evropskog parlamenta Željana Zovko, generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Amer Kapetanović te austrijska specijalna izaslanica Urlike Hartmann, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MVPBiH.