Sve veći broj velikih kompanija preispituje odluku da umjetnu inteligenciju koristi kao zamjenu za ljudski rad. Nakon početnog vala otpuštanja i oslanjanja na automatizirane sisteme, dio organizacija ponovo zapošljava stručnjake kako bi rješavao probleme koje AI nije uspjela efikasno obraditi. Takav zaokret, uz primjere iz Forda, Commonwealth Bank of Australia i IBM-a, pokazuje da potpuna automatizacija nije donijela očekivane rezultate u svim poslovnim procesima.
Jedan od istaknutih primjera je Ford, koji je ponovo angažovao stotine iskusnih inženjera kako bi otklonili probleme u kvaliteti proizvoda koje AI sistemi nisu mogli prepoznati ili riješiti. Potpredsjednik kompanije za razvoj hardvera vozila Charles Poon rekao je da je umjetna inteligencija izuzetno koristan alat, ali da njena efikasnost zavisi od kvaliteta podataka na kojima je obučena. Time je Ford, barem u ovom slučaju, vratio ljudsko iskustvo u procese gdje automatizacija nije bila dovoljna.
Slična situacija zabilježena je u Commonwealth Bank of Australia, koja je prethodno otpustila više od 40 zaposlenika korisničke podrške i zamijenila ih AI glasovnim sistemom. Sistem, međutim, nije mogao adekvatno odgovoriti na potrebe korisnika, što je dovelo do povećanja broja poziva i pada kvaliteta usluge. Banka je zbog toga odlučila vratiti dio otpuštenih radnika, a kasnije je priznala da prilikom donošenja odluke nije dovoljno detaljno procijenila stvarne poslovne potrebe.
Promjenu pristupa napravio je i IBM. Kompanija je dio poslova u sektoru ljudskih resursa povjerila umjetnoj inteligenciji, a iako je AI uspješno rješavao oko 94% rutinskih zahtjeva, nije mogao odgovoriti na složenije situacije koje zahtijevaju etičku procjenu i ljudsko rasuđivanje. IBM je zato najavio plan da do 2026. godine utrostruči zapošljavanje početnih kadrova u Sjedinjenim Američkim Državama. Direktorica ljudskih resursa Nickle LaMoreaux poručila je da kompanije moraju kontinuirano ulagati u mlade stručnjake kako bi osigurale razvoj budućih kadrova.
U izvještaju kompanije Intuition Labs navodi se da su mnoge organizacije ulagale u tehnologiju s ciljem zamjene zaposlenih, ali nisu dovoljno investirale u obuku i usavršavanje radnika za korištenje AI sistema. Zbog toga su, prema toj procjeni, ostajale bez stručnjaka koji su bili neophodni za nadzor i pravilnu primjenu umjetne inteligencije. Analitičari ocjenjuju da ovi primjeri pokazuju kako potpuno oslanjanje na AI nije najbolji način za ostvarivanje dugoročnog poslovnog rasta.
Dodatne brojke potvrđuju da dio kompanija već mijenja prvobitne odluke. Istraživanje kompanije Orgvue pokazuje da je 39% poslovnih lidera otpustilo dio zaposlenih zbog uvođenja umjetne inteligencije, ali je 55% njih kasnije priznalo da su te odluke bile pogrešne. Podaci kompanije Robert Half pokazuju da je 32% američkih menadžera ukinulo određena radna mjesta zbog AI tehnologije, da bi kasnije ponovo zaposlili radnike na istim ili sličnim pozicijama.
Jessica Zhang iz kompanije ADP navodi da kompanije, kada rezultati umjetne inteligencije nisu dovoljno precizni ili pouzdani, moraju ponovo uključiti ljudski nadzor. U takvim situacijama, kako ističe, dolazi do dodatnih troškova, sporijeg donošenja odluka i nižih očekivanja produktivnosti. CNBC je prenio da sve više kompanija zaključuje kako najbolje rezultate ostvaruje kombinacija ljudskog rada i umjetne inteligencije, a ne potpuno oslanjanje na automatizaciju. U narednom periodu pažnja će biti usmjerena na to hoće li više firmi zadržati takav hibridni model rada ili će i dalje pokušavati smanjivati broj zaposlenih uz podršku AI sistema.