Foto: UNSPLASH
Troškovi ljetovanja u Europi znatno ovise o tome koju zemlju putnici odaberu, a nova analiza Euronews Businessa temeljena na podacima Eurostata pokazuje velike razlike među popularnim turističkim destinacijama. Hrvatska se prema tim brojkama nalazi u donjem dijelu ljestvice kada je riječ o ukupnim troškovima, ali je skuplja u pojedinim kategorijama poput bezalkoholnih pića.
Analiza je obuhvatila sedam europskih destinacija, a Eurostatov indeks razine cijena osobne potrošnje uspoređuje troškove više od 2.000 proizvoda i usluga. Prema tim podacima, najskuplja među promatranim zemljama je Francuska s indeksom 100,3, dok je Turska najpovoljnija s indeksom 59,6, što je 40,4 posto ispod prosjeka Europske unije. Hrvatska je na ukupnom indeksu 78,4, a ispod nje su samo Turska i dio kategorija u kojima se bilježe niže cijene.
Kod smještaja i ugostiteljskih usluga, koje su za turiste najvažnije stavke, Francuska predvodi s indeksom 116, a Italija slijedi s 110,8. Najpovoljniji je Portugal s indeksom 73,6, dok Turska ima 78,3. Hrvatska u toj kategoriji bilježi indeks 89,6, što je svrstava iznad Grčke i Španjolske, koje su u ovoj usporedbi nešto povoljnije.
Sličan obrazac vidi se i kod hrane. Francuska je opet najskuplja s indeksom 107,9, dok je Turska najjeftinija s 75,6. Španjolska je jedina uz Tursku ispod europskog prosjeka, s indeksom 94,6, dok su ostale analizirane zemlje blago iznad prosjeka. U troškovima alkoholnih pića razlike su još izraženije: Turska je najskuplja s indeksom 210,2, a Hrvatska je na 133,9, iza Grčke s 154.
Hrvatska je, međutim, prema ovoj usporedbi prva po cijenama bezalkoholnih pića s indeksom 133,5, dok je u toj kategoriji najjeftinija Italija s 81,8. U segmentu duhanskih proizvoda Hrvatska je druga najjeftinija zemlja s indeksom 64,6, odmah iza Turske koja ima 25,4. Za javni prijevoz Turska je ponovno najpovoljnija s indeksom 68,3, a Hrvatska se, zajedno s Portugalom i Španjolskom, kreće oko vrijednosti 80.
Eurostat napominje da su to nacionalni prosjeci i da među pojedinim turističkim mjestima i unutrašnjošću zemlje mogu postojati velika odstupanja. U analizi se ne uzima u obzir ni kupovna moć ni visina prihoda lokalnog stanovništva, pa usporedba najviše govori o cijenama koje čekaju putnike u različitim državama.