Softver

Kina gradi hidroelektranu na Yarlung Tsangpu vrijednu oko 167 milijardi dolara

Kina u Tibetu gradi hidroelektranu na Yarlung Tsangpu vrijednu oko 167 milijardi dolara. Projekt bi, prema navedenim brojkama, trebao biti najveći i najskuplji takve vrste u historiji.

Objavljeno: 16:41, 13.08.2026.
Kina gradi hidroelektranu na Yarlung Tsangpu vrijednu oko 167 milijardi dolara

Foto: Freepik Premium/n1info.ba

Na rijeci Yarlung Tsangpo u Tibetu Kina gradi hidroelektranu vrijednu oko 167 milijardi dolara. Riječ je o projektu koji bi, prema navedenim brojkama, bio najveći i najskuplji hidroenergetski objekt ikada podignut, a planirana proizvodnja trebala bi biti trostruko veća od one na brani Tri klanca. Radovi su počeli u julu 2025., a dovršetak se očekuje 2033.

Projekt se veže uz iznimno zahtjevnu geografiju. Rijeka na potezu dugom oko pedeset kilometara pada približno dvije hiljade metara, što stvara veliku koncentraciju energije vode na kratkoj udaljenosti. Predviđena snaga iznosi oko 60 gigavata, a godišnja proizvodnja 300 milijardi kilovat-sati. U prikazu projekta navodi se i da bi ta količina struje bila dovoljna za više od 300 milijuna ljudi.

Za razliku od brane Tri klanca, koja je podignuta kao klasičan zid i stvorila veliko jezero, Medog se gradi drugačije. Planirano je pet elektrana poredanih jedna za drugom niz klanac, a dio rijeke trebao bi se odvoditi kroz četiri tunela duga po dvadesetak kilometara, probijena kroz planinu. Takav pristup uklanja potrebu za golemim akumulacijskim jezerom, ali je građevinski znatno složeniji.

Sporni dio projekta nije samo inženjerski. Kanjon kroz koji rijeka prolazi jedan je od najdubljih na svijetu, a područje je i seizmički vrlo aktivno. Teren obilježavaju odroni i klizišta, a nadmorska visina dodatno otežava radove. Rijeka nakon Tibeta ulazi u Indiju, gdje se zove Brahmaputra, a zatim u Bangladeš, pa je za te zemlje važna za poljoprivredu, ribolov i vodosnabdijevanje u više indijskih država i u velikom dijelu bangladeške delte.

Brana se nalazi stotinjak do dvjesto kilometara od sporne granice između Tibeta i indijske države Arunachal Pradesh, koju Kina naziva Južnim Tibetom. Indijska vlada je izrazila zabrinutost i traži transparentnost o upravljanju protokom vode, dok Kina navodi da projekat neće imati značajan utjecaj na okoliš niti ugroziti snabdijevanje susjednih zemalja. Premijer je radove svečano otvorio u julu 2025. i projekat nazvao poduhvatom vijeka. Prema analizama koje prate tu regiju, u kineskoj javnosti nakon toga je bilo vrlo malo rasprave o projektu, za razliku od brane Tri klanca.

AI