Dok vatrogasci širom Bosne i Hercegovine gase velike požare, ponovno je otvoreno pitanje nedostatka sustavnog odgovora na velike prirodne katastrofe. BHRT izvještava da BiH godinama nema adekvatnu infrastrukturu za gašenje velikih požara, dok inicijative za nabavku kanadera i druge protupožarne opreme uglavnom ostaju bez konkretne realizacije.
Ideja o nabavci kanadera kroz regionalnu suradnju BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore postoji više od desetljeća. Projekt je bio podržan i usvojen na papiru, ali nije zaživio. U međuvremenu su susjedne zemlje nabavljale protupožarne avione, dok BiH u slučaju velikih požara i dalje ovisi o pomoći iz susjedstva kada vatra izmakne kontroli.
Prema podacima iz priloga, od 2008. do 2024. godine u BiH je opožareno oko 600.000 hektara, što je približno 12 posto površine države. Stručnjaci upozoravaju da se o zaštiti šuma često ozbiljnije govori tek nakon što požari već izbije. Kao dodatni problem navode se nepristupačni i minirani tereni, zbog kojih je gašenje na pojedinim lokacijama posebno otežano.
Na području Plješevice kod Bihaća požar je zahvatio teško pristupačan teren, a dio područja je miniran ili se sumnja na prisutnost mina. Nakon odobrenja Predsjedništva BiH, u gašenje je uključen i helikopter Oružanih snaga BiH. Stručnjaci međutim upozoravaju da helikopteri nisu zamjena za protupožarne zrakoplove. Adi Selman iz Karton revolucije kazao je da su kanaderi potrebni, ali da je BiH, kako je rekao, još uvijek vrlo daleko od te razine opremljenosti.
Dodatni problem, navodi BHRT, jest to što se sustav godinama oslanja na improvizaciju, angažman vatrogasaca i pomoć iz susjedstva. Prema riječima stručnjaka iz Javnog poduzeća Šume Tuzlanskog kantona, strategija o zaštiti šuma koju je Vijeće ministara BiH usvojilo još 2013. godine nikada nije u potpunosti provedena, a sredstva predviđena za protupožarnu infrastrukturu nerijetko se preusmjeravaju.