Kallas u Sarajevu: EU je spremna pomoći, ali vlasti u BiH moraju isporučiti reforme

Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas poručila je da je Bosna i Hercegovina do 2024. godine napravila dobar posao na europskom putu, ali da je u posljednje dvije godine vidljiv zastoj reformi koji u Bruxellesu izaziva zabrinutost. Govoreći o tome što BiH ima status zemlje koja je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora, Kallas je naglasila da je Europska unija spremna pomoći, ali da domaće vlasti moraju isporučiti rezultate.

Kallas je rekla da u Europskoj uniji pokušavaju pronaći dodatne načine kako bi pomogli Bosni i Hercegovini da provede potrebne reforme. Istaknula je kako se te reforme ne traže samo zbog formalnog procesa približavanja Uniji, nego prije svega zbog građana, prosperiteta zemlje i njezina članstva u Europskoj uniji. Prema njezinim riječima, riječ je o promjenama koje su potrebne ljudima, dobrobiti svih u zemlji i budućem europskom putu.

Posebno je upozorila na posljedice političkih zastoja kada je riječ o Planu rasta za zapadni Balkan. Navela je da je već izgubljeno 108 milijuna eura, a da sada postoji rizik od gubitka dodatnih 373 milijuna eura. Taj bi novac, rekla je, mogao biti uložen u poboljšanje infrastrukture i kvalitetniji život građana. Kao primjer je navela ratifikaciju Plana rasta i istaknula da je riječ o planu namijenjenom ljudima u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o signalima koje Europska unija može poslati građanima zemalja kandidatkinja, Kallas je rekla da je proces proširenja dvosmjeran. S jedne strane su reforme koje se traže od zemalja kandidatkinja, a s druge je, kako je navela, europska strana koja pokušava pomoći koliko god može. Dodala je da se pred biračima može postaviti pitanje isporučuju li političke stranke reforme koje obećavaju. Kao primjere konkretnih koristi za građane spomenula je projekt „roam like at home“, odnosno telefoniranje u Europi po uvjetima sličnima onima kod kuće, te procese povezane s platnim prometom.

Kallas je ocijenila i da je proširenje uvijek geopolitički proces te da Europska unija postaje jača kada djeluje zajedno sa svojim partnerima. Rekla je kako proširenje donosi mir i stabilnost, što se, prema njezinim riječima, već moglo vidjeti u praksi, te dodala da Unija ne može iznevjeriti partnere, uključujući zemlje zapadnog Balkana. Izrazila je nadu da će proces napredovati brže, uz uvjet da domaći zadaci budu ispunjeni i u zemljama zapadnog Balkana i u Europskoj uniji.

Komentirajući prijedloge Francuske i Njemačke o novom pristupu proširenju, koji predviđa postupno uključivanje zemalja kandidatkinja u određene politike EU, institucije i jedinstveno tržište prije punopravnog članstva, Kallas je rekla da različite ideje proizlaze iz činjenice da proces proširenja traje predugo. Po njezinim riječima, buduće članice treba vidjeti kako zaista rade s Unijom, ali istodobno i kao zemlje koje žele pristup unutarnjem tržištu. Naglasila je da uz taj pristup moraju ići i reforme, osobito one koje se odnose na temeljne slobode, slobodu medija, slobodu okupljanja i vladavinu prava.

Na pitanje je li Europska unija spremna za novo proširenje institucionalno, financijski i politički, Kallas je rekla da se proširenje ne bi trebalo promatrati kao igra u kojoj su svi unutra ili svi vani. Kao primjere je navela Crnu Goru, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, ocijenivši da ih treba promatrati pojedinačno i vidjeti kako se može napredovati. Dodala je i da je jasno kako Unija s većim brojem članica mora imati učinkovitije procese odlučivanja.