Jensen Huang usporedbe GPU-a s nuklearnim oružjem nazvao ‘glupima’

Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang na gostovanju na Stanfordovu kolegiju CS 153 Frontier Systems govorio je o hardveru koji danas pokreće sustave umjetne inteligencije i ponovno odbacio usporedbe AI GPU-ova s nuklearnim oružjem. U toj raspravi osvrnuo se i na pitanje treba li Nvidia chipove prodavati takozvanim „adversarial countries”, odnosno državama koje se smatraju suparničkima.

Huang je rekao da „nema smisla” uspoređivati Nvidia GPU-ove s atomskim bombama. Naglasio je da milijarda ljudi koristi Nvidia GPU-ove te da ih „preporučuje” svojoj obitelji i ljudima koje voli, dok ne preporučuje atomske bombe nikome. „Ta je analogija glupa”, rekao je Huang, dodajući da se iz takvog polazišta ne može dalje promišljati argument.

Tema nije nova: Huang je i ranije govorio protiv američkih izvoznih ograničenja na AI čipove, ocjenjujući ih neuspješnima i tvrdeći da su se potpuno obila o glavu. Istodobno, drugi u industriji zauzimaju drukčiji stav. Anthropicov čelnik Dario Amodei uspoređivao je prodaju naprednih AI čipova Kini s prodajom nuklearnog oružja Sjevernoj Koreji, što Huang u toj usporedbi odbacuje.

Huang pritom zagovara da svijet koristi američki tehnološki sloj, uz tvrdnju da bi za američku prednost bilo štetno ako bi se nekoj državi blokirao pristup tom ekosustavu. Nvidia je pritom najveći i najpopularniji proizvođač AI čipova, a njezine tehnologije, uključujući CUDA arhitekturu, pogone velik dio razvoja umjetne inteligencije u svijetu. Huangov je argument da bi široka dostupnost tog hardvera značila da velik dio AI-ja, bilo razvijenog u SAD-u ili u Kini, radi na američkoj opremi.

Kritičari, međutim, upozoravaju da bi to moglo osnažiti protivnike SAD-a i omogućiti im razvoj i treniranje napredne umjetne inteligencije za vojne svrhe pomoću Nvidijinih čipova. Huang je rekao da kineska vojska neće koristiti američku AI tehnologiju, slično kao što Pentagon ne koristi kineske sustave. Nvidia je također zanijekala da je pružala tehničku pomoć DeepSeeku radi poboljšanja učinkovitosti treniranja modela koji su poslije, prema navodima, korišteni od strane Narodnooslobodilačke vojske. Ipak, javno dostupni dokumenti pokazali su da su neke kineske sveučilišne ustanove s bliskim vezama prema kineskom vojno-industrijskom kompleksu nabavile Super Micro poslužitelje konfigurirane s Nvidijinim A100 AI GPU-ovima.

Za razliku od nuklearnih projektila i atomskih bombi, AI GPU-ovi nisu strogo vojni sustavi dizajnirani za jednu određenu zadaću. Umjetna inteligencija je alat koji se koristi u znanosti, istraživanju, poslovanju i drugim područjima, ali je istodobno riječ o tehnologiji dvojne namjene. U tom se dijelu, prema autoru, i nalazi razlog zabrinutosti američkih političara: isti hardver i isti AI modeli mogu se primjenjivati u civilnom i vojnom okruženju, uključujući obavještajnu i analizu prijetnji, autonomne sustave i simulacije.

Tom's Hardware navodi i da obje strane imaju argumente: SAD ima prednost kao ključni dobavljač AI tehnologija u svijetu, ali ne želi da rivali dobiju pristup naprednim sustavima koji bi mogli ubrzati njihove sposobnosti. Hoće li pristup široko dostupnom hardveru dugoročno biti učinkovitiji od restrikcija, prema toj raspravi ostaje otvoreno pitanje koje će se moći procjenjivati tek godinama, možda i desetljećima kasnije.