Kompanije
BiH je u prvih šest mjeseci 2026. izvezla auto-dijelove vrijedne 295,6 milijuna KM. Stručnjaci upozoravaju da je za dugoročni opstanak u evropskim lancima potrebno više tehnološkog sadržaja, energetske efikasnosti i pripreme za elektrifikaciju.
Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. godine izvezla auto-dijelove vrijedne 295,6 milijuna KM, što ovu proizvodnju svrstava među značajnije izvozne grane domaće gospodarstva. Prosječno je svakog mjeseca izvozila oko 49,3 milijuna KM dijelova za motorna vozila, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Iako su brojke visoke, stručnjaci upozoravaju da one same po sebi ne znače dugoročnu stabilnost industrije. Upozoravaju da se domaća proizvodnja i dalje u velikoj mjeri oslanja na komponente niže dodane vrijednosti, što znači da veliki dio rasta dolazi iz poslova u kojima je tehnološki sadržaj i profitna marža ograničenija.
Boško Borojević, sekretar granskih udruženja energetike, elektrohemijske industrije, metalurgije i prerade metala u Privrednoj komori Republike Srpske, rekao je da postoji prostor za optimizam, ali i za oprez zbog stanja automobilske industrije u Evropskoj uniji. On ističe da domaće kompanije moraju povećavati energetsku efikasnost i pratiti evropsku regulativu kako bi ojačale poziciju u dobavljačkim lancima.
– Nadamo se da će izvoz biti još veći i uspješniji. Mislim da su privrednici shvatili da povećanjem energetske efikasnosti, a samim tim i praćenjem legislative koja dolazi iz EU, moraju postati jača karika u dobavljačkim lancima prema firmama u EU – rekao je Borojević. Dodao je da Gospodarska komora Republike Srpske provodi obuke i druge aktivnosti kako bi domaće kompanije bile konkurentnije na evropskom tržištu.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ocjenjuje da BiH mora napraviti tehnološki iskorak ako želi dugoročno zadržati mjesto u evropskoj automobilskoj industriji. Prema njegovim riječima, veliki dio domaće proizvodnje čine presvlake za sjedišta i kablovi, odnosno proizvodi niže dodane vrijednosti.
Mlinarević navodi da takva proizvodnja može donositi značajan prihod od izvoza, ali istovremeno domaće kompanije izlaže konkurenciji zemalja u kojima su troškovi rada znatno niži. Kao pravac razvoja spominje složenije komponente, među kojima su senzori, baterijske komponente i aluminijske konstrukcije veće vrijednosti. Poseban izazov, kaže, predstavlja ubrzana elektrifikacija automobilske industrije, pa će biti važno da se kompanije na vrijeme tehnološki i kadrovski pripreme za dijelove namijenjene električnim vozilima.
Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske, navodi da je otvaranje novih postrojenja važno jer donosi radna mjesta. Za bh. proizvođače u auto-industriji naredni korak ostaje prilagodba tehnološkim promjenama i jačanje pozicije u lancima dobavljača prema tržištu Evropske unije.
