Italija i još sedam zemalja koje podržavaju članstvo država Zapadnog Balkana u Europskoj uniji usprotivile su se francusko-njemačkom prijedlogu, kao i stajalištu zemalja Beneluksa, da se u ugovore o pristupanju za buduće članice ugrade nove i restriktivne pravne zaštitne mjere. Riječ je o pitanju koje se odnosi na model budućeg članstva i na opseg prava koja bi nove članice imale u institucijama Unije.
Prema diplomatskom dokumentu iz Francuske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Luksemburga, koji je prošlog mjeseca dospio u fokus, predložene su uvjetne zabrane novim državama članicama da glasaju o proračunskim, sigurnosnim i vanjskopolitičkim odlukama. Italija je zajedno s Austrijom, Hrvatskom, Češkom, Grčkom, Slovačkom i Slovenijom zauzela suprotno stajalište prema tom prijedlogu.
Rim je pokrenuo inicijativu protiv mogućnosti da buduće članice Europske unije dobiju status koji bi ih stavio u nepovoljniji položaj u odnosu na sadašnje članice Unije. Talijanska strana poručuje da proces proširenja mora voditi prema punopravnom članstvu, a ne prema stvaranju „Europe u više brzina“ u kojoj bi nove države imale manje prava. U dokumentu se odbacuje svaki pristup koji bi mogao potaknuti percepciju kandidatura ili članstva „drugog reda“, uz poziv na jedinstvenu primjenu pregovaračkih procedura na sve kandidate, bez ubrzanih aranžmana ili paralelnih puteva.
U istom se dokumentu navodi da treba izbjegavati nove zahtjeve, političke preduvjete ili dodatne institucionalne korake, jer bi oni, kako se tvrdi, obeshrabrili kandidate i oslabili utjecaj Unije u susjedstvu. Grupa zemalja koja ima povijesne ili bliske veze s Balkanom prihvaća legitimnost zaštitnih klauzula, prijelaznih mjera i mehanizama praćenja nakon pristupanja, ali samo ako su zasnovani na objektivnim potrebama, proporcionalni, pravno ispravni i u skladu s ukupnom institucionalnom arhitekturom Europske unije.
U dokumentu se također navodi da bi zaštitni okvir trebao biti zasnovan na katalogu instrumenata koji se oslanjaju na iskustva prethodnih proširenja i ažuriraju u svjetlu trenutačnih izazova, uz fleksibilnost prilagodbe specifičnim okolnostima svake zemlje kandidata. Najnoviji nezvanični dokument dolazi usred niza prijedloga uoči listopadskog zasjedanja Europskog vijeća, na kojem se očekuje da će čelnici razgovarati o pristupu bloka proširenju. Članstvo mnogih zemalja Zapadnog Balkana pritom se i dalje odgađa.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani prošlog je petka rekao da je uvjeren u potrebu davanja političkog prioriteta ponovnom ujedinjenju europske obitelji s Balkanom.
Vezane vijesti
