Foto: European Union
Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća postigli su u ponedjeljak privremeni dogovor o izmjenama pravila Europske unije za povratak državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Uniji. Nova pravila temelje se na prijedlogu Europske komisije iz ožujka 2025. i, prema priopćenju Europskog parlamenta, cilj im je pojednostaviti i ubrzati postupke uz puno poštovanje temeljnih prava i međunarodnog prava te spriječiti zlouporabe i neovlaštena kretanja unutar EU-a.
Prema dogovorenim odredbama, odluka o povratku koju nadležna nacionalna tijela izdaju državljaninu treće zemlje koji nezakonito boravi u državi članici dolazit će s obvezom da odmah napusti tu državu ili to učini u zadanom roku. Osobe obuhvaćene takvom odlukom bit će dužne surađivati s vlastima. U svrhu pripreme povratka mogu biti zadržane, na temelju pojedinačne procjene, primjerice ako ne surađuju, predstavljaju rizik od bijega ili sigurnosni rizik. Zadržavanje mora odrediti upravno ili sudsko tijelo.
Predviđeno je da razdoblje zadržavanja može trajati do 24 mjeseca u jednoj državi članici, uz mogući produžetak od šest mjeseci ako se okolnosti promijene, pojave nove informacije ili se poboljša suradnja s relevantnom trećom zemljom. Ako se državljanin treće zemlje premjesti u drugu državu članicu i postoje razlozi za zadržavanje, može se primijeniti novo razdoblje zadržavanja. Države članice moći će tražiti i redovito javljanje ili obvezu boravka na određenom mjestu, a kao alternative zadržavanju mogu se primijeniti financijsko jamstvo ili elektronički nadzor. Zadržavanje se može odrediti i za maloljetnike bez pratnje te obitelji s djecom, ali samo kao krajnja mjera i na najkraće prikladno vrijeme, uzimajući u obzir najbolji interes djeteta.
Novi propisi otvaraju i mogućnost premještaja, uz iznimku maloljetnika bez pratnje, u zemlju koja pristane prihvatiti osobu, na temelju sporazuma koji zaključi država članica EU-a, odnosno takozvanih centara za povratak. Takvi sporazumi smiju se sklapati samo s trećim zemljama koje poštuju ljudska prava, međunarodno pravo i načelo zabrane prisilnog vraćanja, a države članice morat će obavijestiti Komisiju i ostale države članice prije nego što sporazumi počnu vrijediti.
Odluke o povratku uključivat će se u “europski nalog za povratak” i bit će dostupne, putem Schengenskog informacijskog sustava, na cijelom schengenskom području. Država članica može priznati i izvršiti odluku o povratku koju je donijela druga država članica na temelju europskog naloga za povratak ili izdati novu odluku o povratku. Europska komisija trebala bi u roku od dvije godine procijeniti djeluje li sustav učinkovito i može predložiti nova pravila, uključujući obvezno priznavanje odluka o povratku u cijelom EU-u.
Uredba će stupiti na snagu nakon objave. Više odredbi, uključujući one o centrima za povratak, procjeni dobi maloljetnika i vanjskoj dimenziji povrataka, primjenjivat će se odmah. Ostale odredbe koje zahtijevaju pripremne korake trebale bi se početi primjenjivati 12 mjeseci nakon stupanja na snagu.
Izvjestitelj Malik Azmani iz skupine Renew iz Nizozemske rekao je da su nakon gotovo dva desetljeća pravila EU-a o povratcima bila spremna za reformu te da je cilj bio “učinkovit, pravedan i provediv sustav povratka” koji osigurava pravno utemeljen tekst. Dodao je da je postignut kompromis uz intenzivan rad i dobru suradnju s Komisijom i Vijećem, te da je za Parlament brzo stupanje na snagu bilo ključno. Azmani je istaknuo i da je najvažnije da Europa dobije sustav koji je vjerodostojan i u praksi provediv.
Dogovor još mora biti formalno usvojen u Europskom parlamentu i Vijeću prije nego što može stupiti na snagu.
Vezane vijesti
