Softver

Humanoidni roboti prvi put uspješno izveli operaciju na živom biću

Studija objavljena u Natureu navodi da su humanoidni roboti prvi put uspješno izveli laparoskopsko uklanjanje žučnog mjehura kod svinja. Istraživači sa UCSD-a kažu da bi takvi sistemi mogli postati pomoć u hirurgiji i za rad na daljinu.

Objavljeno: 10:41, 9.08.2026.
Humanoidni roboti prvi put uspješno izveli operaciju na živom biću

Foto: Freepik Premium/radiosarajevo.ba

Humanoidni roboti prvi put su uspješno izveli laparoskopsko uklanjanje žučnog mjehura kod svinja, a rezultate je objavila studija u časopisu Nature. Istraživači navode da bi ovakav pristup mogao otvoriti prostor za pouzdanu robotsku asistenciju u hirurgiji, uključujući i izvođenje složenijih zahvata na daljinu.

U projektu su sudjelovali inženjeri i hirurzi sa Univerziteta Kalifornija, San Diego (UCSD), koji su provjeravali koliko bi dvonožni humanoidni roboti mogli biti korisni u operacionoj sali. Za razliku od već uobičajenih robotski potpomognutih laparoskopskih sistema, ovdje je testirana humanoidna platforma. Jedan od najpoznatijih sistema u toj oblasti je da Vinci, u kojem hirurg pomoću konzole upravlja s tri ili četiri robotske ruke, a jedna od njih kontroliše 3D kameru.

Istraživači su robote najprije testirali na neživim predmetima i tipičnoj hirurškoj opremi, kroz niz zadataka na stolu. Tijekom tih provjera roboti su bili vođeni rukom pravog hirurga, kako bi se procijenile njihove finomotoričke sposobnosti prije prelaska na operaciju. Kada su procijenili da je tim čovjek-robot spreman, prešli su na zahvat na anesteziranim svinjama i uklanjanje žučne kese.

Prema opisu eksperimenta, ljudski hirurg upravljao je robotom s konzole, dok je drugi doktor pomagao pored pacijenta. U jednom trenutku u operaciju je uključen i drugi robot. Obje operacije završene su uspješno, a manje krvarenje u jednom slučaju brzo je zaustavljeno. Hirurg UCSD-a Shanglei Liu rekao je za ScienceAlert da je iskustvo bilo slično ranim danima moderne robotske hirurgije, uz ograničenja poput sudara instrumenata, kašnjenja signala i potrebe za stalnim premještanjem.

Liu je naveo i da je ovom projektu trebalo devet mjeseci od koncepcije do izvođenja operacije, što je usporedio s procesom koji je kod ranih platformi za robotsku hirurgiju trajao desetljećima prije nego što su uspjele izvoditi operacije na svinjama. Ryan Broderick, hirurg zadužen za upravljanje humanoidnim robotom, rekao je da je bilo nervoznog iščekivanja pri testiranju nove tehnologije, ali i da je sustav djelovao kao komercijalno dostupna robotika, uz određena kašnjenja i ponovnu kalibraciju tijekom zahvata.

Broderick i Liu ocijenili su da rad s humanoidnim robotom može poboljšati hiruršku preciznost i smanjiti umor hirurga, slično postojećim opcijama robotske hirurgije. Kao dodatnu prednost navode da humanoidni roboti zauzimaju manje prostora od postojećih robotskih hirurških sistema i da ih je lakše transportovati. Liu je sugerirao da bi takvi roboti mogli biti korisni i u svemiru, a Broderick je rekao da bi telehirurgija mogla proširiti doseg izvan UCSD-a i omogućiti njegu na mjestima s ograničenim resursima ili u situacijama kada cijeli tim nije dostupan.