Zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović poručio je da ministar Srđan Amidžić, kako kaže, ponovno pokušava zamijeniti teze u raspravi o Planu rasta. Hasanović tvrdi da se građanima umjesto argumenata protiv tog paketa nude priče o nepovoljnim kreditima, iako, prema njegovim riječima, ključne činjenice pokazuju drukčiju sliku.
Prema Hasanovićevim navodima, Plan rasta Bosni i Hercegovini donosi oko 970 milijuna eura. Od toga je 280 milijuna eura bespovratni novac Europske unije, što je gotovo 30 posto ukupnog iznosa, dok je 690 milijuna eura dostupno kroz dugoročne kredite s uvjetima, načinom otplate i grace periodom. U priopćenju se navodi da BiH takve uvjete na tržištu praktično ne može dobiti.
Hasanović je također istaknuo da taj novac nije poklon političkim strukturama, nego se sredstva iz Europske unije isplaćuju tek nakon provedbe dogovorenih reformi. Svaka tranša, naveo je, ovisi o rezultatima, a ne o političkim željama, a svaki euro pod nadzorom je Europske komisije i može biti isplaćen samo ako su preuzete obveze ispunjene. Kao razlog napada na Plan rasta spomenuo je mogućnost da se kroz taj mehanizam ne mogu prodavati politički spinovi umjesto rezultata.
U priopćenju iz Hasanovićevog kabineta navedeno je i da je neodgovorno građanima predstavljati gotovo milijardu eura europske podrške kao problem. Hasanović tvrdi da Plan rasta obuhvaća ulaganja u infrastrukturu, energetiku, digitalizaciju i razvoj gospodarstva te je pozvao Amidžića da, ako smatra da Bosni i Hercegovini ta podrška nije potrebna, to jasno kaže građanima i objasni zašto mu smeta što je dio sredstava bespovratan, a ostatak dostupan pod uvjetima koje komercijalne banke ne bi ponudile.
Rasprava o Planu rasta tako se nastavlja u političkom prostoru BiH, uz suprotstavljene poruke o tome je li riječ o prilici za reforme i razvoj ili o modelu financiranja koji treba dodatno objašnjavati javnosti. Hasanović u svojoj reakciji poručuje da građani zaslužuju istinu, a ne političku kontrolu nad javnim novcem.