Harari: AI bi mogla preuzeti kontrolu kroz jezik i birokraciju, a ne kroz robotski sukob

Jedan od najpoznatijih svjetskih historičara i mislilaca Yuval Noah Harari u podcastu poslovnog lista Financial Timesa The Next Five govorio je o mogućem utjecaju umjetne inteligencije i o tome kako bi ona mogla promijeniti odnos čovjeka i tehnologije. Harari upozorava da preuzimanje kontrole od strane umjetne inteligencije, prema njegovom mišljenju, neće izgledati kao sukob ljudi i robota niti kao scena s mašinama koje napadaju čovječanstvo.

„Ne očekujte robote ubice koji trče ulicama i pucaju u ljude. To nije način na koji će umjetna inteligencija zavladati svijetom“, rekao je Harari. Kao ključnu prednost AI-ja istaknuo je sposobnost razumijevanja i korištenja jezika, uz napomenu da je upravo jezik kroz historiju ljudima omogućio stvaranje velikih sistema moći. Naveo je da se čovječanstvo nikada nije suočilo s agensom koji razumije ljudski jezik bolje od ljudi, posebno u oblastima poput financija, prava ili religije.

Harari je birokratiju izdvojio kao područje u kojem bi umjetna inteligencija mogla imati najveći utjecaj. Po njegovim riječima, savremena društva zasnovana su na složenim mrežama pravila, dokumenata, zakona i finansijskih sistema, a veliki sistemi kontrole počivaju upravo na jeziku. U tom je kontekstu rekao da su takvi sistemi velike birokratske mreže poput banaka, berzi, Katoličke crkve ili pravosuđa.

„Ljudi generalno ne vole birokratiju, ali bez nje ne možemo živjeti jer je ona temelj naše moći. Umjetna inteligencija je prirodno stvorena za birokratiju. Zato svijetom neće zavladati roboti s oružjem, nego AI birokratija“, kazao je Harari. Dodao je i da ljudi danas upravljaju svijetom zahvaljujući birokratskim sistemima, iako oni nisu savršeni, te je postavio pitanje šta će se dogoditi kada se pojavi tehnologija koja je bolja od ljudi u birokratiji, finansijama i pravu.

Harari već godinama upozorava da umjetna inteligencija predstavlja jedinstven trenutak u ljudskoj historiji, jer nije riječ samo o alatu nego o tehnologiji koja može samostalno donositi odluke i stvarati nove ideje. Za razliku od ranijih izuma poput štamparske mašine ili atomskog oružja, koji su ostali pod ljudskom kontrolom, AI bi, prema njegovom upozorenju, mogao utjecati na same temelje civilizacije, način na koji ljudi pričaju priče, donose zakone i oblikuju kulturu. Upravo zbog toga smatra da bi čovječanstvo prvi put moglo doći u situaciju da izgubi potpunu kontrolu nad vlastitom budućnošću.