Francuska i Njemačka guraju novi model približavanja zapadnog Balkana EU-u

Francuska i Njemačka predložile su postupnu integraciju zemalja zapadnog Balkana i Moldavije u Europsku uniju prije punopravnog članstva, kroz uključivanje u programe, pojedina područja zajedničkog tržišta i određene sastanke Unije. Riječ je o neformalnom dokumentu upućenom drugim državama uoči summita, a u fokusu su koraci koji bi kandidatkinjama trebali otvoriti brži pristup dijelovima europskih politika.

Prema navodima Jutarnjeg lista, koji je imao uvid u dokument, prijedlog su pripremili suradnici njemačkog kancelara Friedricha Merza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. U njemu se predviđa da bi zemlje regije i Moldavija češće sudjelovale na sastancima s Europskom unijom, od ministarskih susreta do neformalnih sastanaka Europskog vijeća, ali u skladu s razinom ispunjenih mjerila.

Model bi, prema dokumentu, omogućio i sektorsku integraciju u jedinstveno tržište EU-a ondje gdje su države kandidatkinje već ispunile potrebne uvjete. Spominje se i mogućnost da predstavnici zapadnog Balkana u nekim tijelima Unije sudjeluju kao promatrači, bez prava glasa. Među opcijama koje se navode nalazi se i korištenje tzv. zelenih linija na graničnim prijelazima.

Kao jedan od primjera postupne integracije navodi se i roaming. U dokumentu se spominje uključivanje zemalja zapadnog Balkana u sustav besplatnog roaminga kakav već postoji unutar EU-a, a Vijeće Europske unije u četvrtak je usvojilo odluku o početku pregovora sa zemljama zapadnog Balkana o ukidanju roaminga, dok se početak tih razgovora očekuje uskoro.

U vanjskoj politici i sigurnosti zemlje kandidatkinje mogle bi sudjelovati na povezanim sastancima tek nakon što ispune kriterije iz pregovaračkog poglavlja 31 i privremeno ga zatvore. U dokumentu se istodobno naglašava da takav model ne bi trebao zamijeniti punopravno članstvo niti produljiti put prema njemu, nego stvoriti poticaj za brži napredak prema članstvu.

Francuska i Njemačka smatraju da bi postupna integracija mogla približiti zemlje regije Europskoj uniji i pridonijeti uspjehu procesa proširenja. Očekuje se da bi Europska komisija trebala početi razrađivati te ideje i predstaviti konkretnije prijedloge za zemlje kandidatkinje.

Albanija je među prvima pokazala interes za prijedlog, a premijer Edi Rama pozdravio ga je na summitu u Tivtu, uz ocjenu da ne znači odustajanje od cilja punopravnog članstva. Bosna i Hercegovina se u tim planovima ne spominje, što je ponovno stavlja izvan kruga zemalja koje bi prve mogle koristiti predložene pogodnosti.