FK Velež Mostar danas obilježava 104 godine od osnutka, a klub je kroz cijelo to vrijeme ostao jedno od najprepoznatljivijih imena bh. sporta. Osnovan je 26. juna 1922. godine na igralištu pored Sjevernog logora, kada su se okupljeni članovi-osnivači zalagali da Mostar dobije radnički klub.
Klub je ime dobio po obližnjoj planini Velež, kao lokalnom obilježju koje je trebalo pomoći da se stekne podrška zajednice. Prvi predsjednik bio je Anđelko Vlaho, dok je Gojko Vuković bio jedan od glavnih pokretača radničkog sporta u Mostaru.
U ranijem periodu historije klub je prolazio kroz različite političke i sportske okolnosti. Tokom monarhističke Jugoslavije natjecanje se odvijalo kroz regionalne prepreke, a Velež je 1939. bio prvak Sarajevskog nogometnog podsaveza. Zbog antifašističkih protesta zabranjen je u septembru 1940., a reaktiviran tek u martu 1945. nakon oslobođenja Mostara.
Uspon je nastavljen plasmanom u Prvu saveznu ligu 1952. godine, gdje je Velež ostao 37 godina, uz generacije igrača koje su stekle veliku popularnost širom bivše Jugoslavije. U tom razdoblju posebno su se isticali Muhamed Mujić, Enver Marić, Duško Bajević, Franjo Vladić, Vahid Halilhodžić, Blaž Slišković i Semir Tuce.
Velež je u svom trofejnom salonu upisao i dva naslova pobjednika Kupa Maršala Tita, 1981. i 1986. godine, dok je u evropskim natjecanjima najveći rezultat ostvario u sezoni 1974./75., kada je stigao do četvrtfinala Kupa UEFA.
U novijem razdoblju klub je doživio i teške trenutke, uključujući gubitak prostora na stadionu Pod Bijelim Brijegom početkom rata u BiH, nakon čega je pronašao novo rješenje u Vrapčićima. Danas nastupa na stadionu Rođeni, a ove sezone je deseti put izborio izlazak na evropsku scenu, uz duel s moldavskim Milsami Orheiom 9. jula u kvalifikacijama za Konferencijsku ligu.
Vezane vijesti
