Europski parlament usvojio je izvještaj u kojem navodi da je pristupanje Srbije Europskoj uniji praktično u zastoju zbog nazadovanja u području demokracije, vladavine prava i neusklađenosti s vanjskom politikom EU. Dokument je pripremio hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, a usvojen je u trenutku kada Srbija nije dobila suglasnost država članica za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima.
U Briselu su više članica ocijenile da nije ostvaren dovoljan napredak u ključnim reformama, pa je otvaranje tog klastera ostalo bez potrebnog konsenzusa. Za odluke u procesu proširenja potrebna je jednoglasna potpora svih država članica, što u ovom slučaju nije postignuto.
Picula je naveo da je put Srbije prema članstvu praktično zaustavljen zbog nazadovanja u demokraciji, slabljenja vladavine prava, neprovođenja ključnih reformi i neusklađenosti s vanjskom politikom EU. Dodao je i da srbijansko političko vodstvo i dalje potvrđuje stratešku opredijeljenost za članstvo, ali da je do sada pokazalo ograničenu političku volju za provedbu reformi i usklađivanje s vrijednostima i politikama potrebnima za pristupanje.
U izvještaju koji je usvojen sa 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih zastupnici upozoravaju da napredak prema članstvu ne znači samo usvajanje reformi nego i njihovu potpunu provedbu. Navodi se i da i dalje postoji jaz između usklađenosti srbijanskog zakonodavstva s pravilima EU i stvarne provedbe na terenu, što usporava napredak zemlje.
Zastupnici su posebno istaknuli da se svaka država mora procjenjivati prema vlastitim zaslugama te da nijedna zemlja ne bi trebala biti vezana za drugu niti tretirana kao dio paketa. U izvještaju se izražava i žaljenje zbog bliskih odnosa Srbije s Rusijom te produbljivanja sigurnosne i obrambene suradnje s Kinom, što, kako stoji, izaziva zabrinutost oko strateškog opredjeljenja zemlje.
Posebna pažnja posvećena je i odnosu javnosti prema europskim integracijama. Zastupnici navode nizak nivo javne podrške članstvu Srbije u EU i to povezuju s dugogodišnjim anti-EU narativom koji, kako tvrde, šire mediji pod kontrolom vlasti te pojedini visoki dužnosnici i članovi vladajuće stranke.
Klaster 3 ostaje blokiran i nakon rasprave među državama članicama. Kako navodi Jutarnji list, najmanje devet država kategorički je bilo protiv njegova otvaranja, a među njima su Nizozemska, Belgija, Finska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Litvanija i Luksemburg. Navodno su načelno protiv bile i Danska te Latvija.
Nakon toga je zaključeno da ne postoji konsenzus među članicama te da se Klaster 3 sa Srbijom neće otvoriti do daljnjega. Srbija više od četiri i pol godine nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje, a u međuvremenu su je na putu prema EU, osim Crne Gore, pretekle i druge zemlje regije, među njima i Albanija koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja.
Vezane vijesti
