Antonio Zanardi Landi jedan je od dva najozbiljnija kandidata za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a riječ je o prijedlogu Italije koji uživa američku podršku. Ipak, u pojedinim europskim prijestolnicama raste zabrinutost da bi njegov izbor mogao biti štetan, navodi se u diplomatskim krugovima i u razgovorima koji su posljednjih dana intenzivirani uoči sastanka Vijeća za implementaciju mira (PIC).
Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić, gostujući u Klix Studiju, rekla je da su pripreme za Landija počele još prošle godine. Prema njezinim riječima, američka administracija je još u listopadu prošle godine prišla talijanskom kandidatu i počela raditi na pripremi terena. U diplomatskim krugovima se također govori da je njegova kandidatura bila spremna još u rujnu ili listopadu, iako Christian Schmidt tada još uvijek nije bio podnio ostavku.
Europske zemlje, kako se navodi, brine mogućnost da je Landi dobio precizne instrukcije od Sjedinjenih Američkih Država o tome kako bi trebao djelovati i donositi odluke u Bosni i Hercegovini, što bi, prema toj bojazni, moglo biti protiv interesa Europske unije. U središtu rasprave je i pitanje državne imovine, jer bi novi visoki predstavnik, prema očekivanjima koja se spominju u diplomatskim razgovorima, trebao imati važnu ulogu u rješavanju tog pitanja.
Na sutrašnjoj sjednici ambasadora zemalja Vijeća za implementaciju mira u Sarajevu razgovarat će se, kako je najavljeno, ne samo o imenu osobe koja bi mogla biti imenovana na tu poziciju nego i o okolnostima njezina djelovanja. Među scenarijima koji se razmatraju je i imenovanje Landija uz prateći dokument kojim bi se ograničile njegove ovlasti. Talijanske diplomate su, prema navodima, europskim kolegama poslale non-paper u kojem se jamči da Landi neće ukidati odluke bivšeg visokog predstavnika.
No, takav dokument ne obvezuje sam po sebi, pa pojedine zemlje EU-a žele izlobirati usvajanje akta kojim bi se ograničile njegove ovlasti. Uz to, na sastanku bi se trebalo razgovarati i o smanjenom korištenju Bonskih ovlasti te o agendi koju bi novi visoki predstavnik imao u vezi s gašenjem OHR-a. Landijeva potpora europskom putu BiH, prema istim navodima, morala bi biti neupitna kako bi njegovo imenovanje dobilo širu podršku.
U diplomatskim krugovima se istodobno navodi i da pregovori o francuskom kandidatu Renéu Troccazu gotovo da ne postoje, iako je on formalno još uvijek kandidat Francuske. Spominje se i mogućnost da bi, ako sutra ne bude dogovora ni oko Landija, funkciju vršitelja dužnosti visokog predstavnika mogao preuzeti trenutačni supervizor za Brčko distrikt Louis Crishock. Amerikanci, prema tim navodima, ne žele da Schmidt ostane u BiH i nakon sjednice PIC-a, nego traže privremeno rješenje do izbora novog visokog predstavnika.
Crishock nije postavljen na te funkcije od PIC-a, pa nema Bonske ovlasti, što bi, prema istim navodima, bio problem ako bi bio predložen kao privremeni visoki predstavnik. U tom slučaju PIC bi morao dati odobrenje da koristi Bonske ovlasti. Sastanak ambasadora u Sarajevu, koji je zakazan za utorak, 30. lipnja, tako bi mogao otvoriti više mogućih scenarija za daljnje odlučivanje o vodstvu OHR-a.
Vezane vijesti
