EU ublažava ekološka pravila za podatkovne centre zbog rasta potrošnje AI-ja

Ekspanzija vještačke inteligencije i masovno korištenje alata poput ChatGPT-a stavljaju sve veći pritisak na elektroenergetsku mrežu u Evropi. Evropska komisija zato planira ublažiti stroga ekološka pravila kako bi odgovorila na zahtjeve tehnoloških kompanija čiji podatkovni centri troše ogromne količine električne energije. U Briselu time pokušavaju pratiti tehnološku utrku sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok stručnjaci upozoravaju da bi posljedice tog kompromisa mogli osjetiti i građani kroz više račune za struju.

Evropska komisija je prvobitno planirala natjerati kompanije poput Amazona, Microsofta i Googlea da svoje podatkovne centre napajaju isključivo iz novih, lokalnih obnovljivih izvora energije. Nakon lobiranja i upozorenja tih kompanija da bi mogle obustaviti ulaganja u Evropi, Brisel je, prema najnovijem nacrtu uredbe, odlučio popustiti. Taj nacrt predviđa da bi kompanijama bilo dozvoljeno da manjak struje tokom noći fiktivno pokrivaju certifikatima za solarnu energiju koja je tokom dana proizvedena na drugom kraju kontinenta.

Podatkovni centri u Evropskoj uniji su tokom 2024. godine potrošili 70 teravat-sati električne energije, a procjena je da bi do 2030. ta potrošnja mogla porasti na 115 TWh. To je rast od gotovo dvije trećine u šest godina. Tehnološke kompanije se javno pozivaju na ekološke certifikate, ali zvanični podaci pokazuju da su Amazonu emisije povezane s kupljenom strujom porasle za 34 posto, a Googleu za 37 posto.

U Velikoj Britaniji ovi centri već troše skoro šest posto ukupne električne energije u zemlji. Greenpeace UK upozorava da bi nekontrolisan rast vještačke inteligencije mogao donijeti veće račune za struju i dodatni pritisak na zalihe vode, a istovremeno otvoriti prostor za novu ulogu fosilnih goriva poput uglja i plina. Organizacija također navodi da je gradnja mega-postrojenja koja ne mogu efikasno iskoristiti zakupljeni kapacitet neodrživa sa stanovišta energetskog sistema.

Problem se, prema navodima, ne zadržava samo na evropskom tržištu. U Bosni i Hercegovini i regiji Balkana sve češće se najavljuju i grade regionalni data centri, a domaći energetski sistem se i dalje u velikoj mjeri oslanja na termoelektrane. U tom kontekstu se upozorava da bi nekontrolisan rast ovakvih potrošača mogao ugroziti energetsku stabilnost i ubrzati propadanje lokalnih mreža. Istodobno, traži se veća transparentnost i zabrana gradnje novih zagađivača koji služe isključivo za napajanje vještačke inteligencije.