Evropska unija našla se na udaru kritika nakon što su njeni zvaničnici u Briselu održali prve direktne razgovore s predstavnicima talibanskih vlasti otkako su se oni vratili na vlast 2021. godine. Sastanak je, prema navodima, organizovan s ciljem da se olakša povratak odbijenih avganistanskih tražilaca azila, posebno onih koji su počinili krivična djela ili predstavljaju sigurnosni rizik.
Iako je razgovor održan na visokoj razini, Evropska unija i dalje formalno ne priznaje talibansku vladu. Upravo zbog toga dio organizacija za zaštitu ljudskih prava ocjenjuje da bi ovakav potez mogao predstavljati legitimizaciju režima koji je pod međunarodnim kritikama zbog sistematskog kršenja prava žena i djevojčica. Kritike su usmjerene i na samu činjenicu da su direktni kontakti uspostavljeni nakon dugog perioda bez takvih susreta.
U isto vrijeme, britanska vlada prati razvoj pregovora između Evropske unije i Kabula. London navodi da će zaštita biti pružena svima kojima u otadžbini prijeti ozbiljna opasnost, dok će oni koji nemaju pravo na azil biti vraćeni ako se procijeni da je povratak bezbjedan. Time se, uz evropske razgovore, dodatno otvara pitanje kako države pristupaju odbijenim zahtjevima za azil i povratku osoba koje ne ispunjavaju uvjete za ostanak.
Prema podacima evropskih institucija, Avganistanci i dalje čine jednu od najvećih grupa tražilaca azila u Evropskoj uniji, zbog čega pojedine države članice traže efikasniji sistem deportacija za osobe čiji su zahtjevi odbijeni. Ujedinjene nacije i brojne međunarodne organizacije, međutim, upozoravaju da se situacija u Avganistanu nije dovoljno stabilizovala te da bi prisilni povratak mogao izložiti povratnike proizvoljnim hapšenjima, progonu ili mučenju. Zbog toga insistiraju na poštovanju principa zabrane prisilnog vraćanja, non-refoulement, jednog od temelja međunarodnog humanitarnog prava.
Istovremeno se navodi i da EU razmatra migrantske centre i na zapadnom Balkanu, u okviru šireg traženja rješenja za upravljanje migracijama. Za sada je riječ o temi koja je otvorena kroz razgovore i razmatranja, dok se u Briselu nastavljaju politički i pravni prijepori oko saradnje s talibanskim vlastima i načina na koji tretirati odbijene avganistanske zahtjeve za azil.
Vezane vijesti
