Foto: F.Z. / N1 BiH
U Sarajevu je održan sastanak predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ali dogovor nije postignut. Prema navodima objavljenima u analizi CNN Portugala, riječ je o još jednom političkom sporu koji se odvija u trenutku kada je Christian Schmidt podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika, pozicije uspostavljene Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine.
Schmidt je tu dužnost obavljao od 2021., a pri najavi iznenadnog odlaska naveo je, kako se prenosi, ogroman i neočekivan pritisak administracije Donalda Trumpa. Međutim, Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije, kaže da u ovoj fazi ne postoje vjerodostojni javni dokazi da je ostavka Christiana Schmidta bila izravan rezultat pritiska SAD-a, pa takve tvrdnje, prema njegovim riječima, treba promatrati s oprezom. Dodaje i da se međunarodni pristup Bosni i Hercegovini razvija kao odgovor na šire geopolitičke promjene i promjenjive strateške prioritete među ključnim međunarodnim akterima.
Spor oko nasljednika otvorio je i pitanje šireg odnosa Washingtona i europskih prijestolnica prema Bosni i Hercegovini. Bivši dužnosnik Bidenove administracije za Europu i Euroaziju Jim O'Brien u članku za Vijeće za vanjske odnose napisao je da je Trumpova administracija usmjerena na poslovanje na štetu mira u regiji te da su odluke SAD-a, prema njegovu opisu, sve više vođene traženjem izravnih povrata za američke kompanije. Adnan Ćerimagić, viši analitičar za Zapadni Balkan u Europskoj inicijativi za stabilnost, ocjenjuje da je riječ o primjeru transatlantske krize povjerenja, dok istodobno naglašava da je fokusiranje na jednu osobu pogrešno i da je važniji širi okvir.
Prema informacijama iz sastanka, jedino oko čega su se strane usuglasile jest da Schmidt treba odmah završiti mandat kako bi njegov zamjenik, američki diplomat Louis J. Crishock, mogao preuzeti dužnost barem na sljedeća dva tjedna. Odbor direktora Vijeća za provedbu mira priopćio je da je posvećen postizanju dogovora o izboru novog visokog predstavnika što prije, s ciljem da imenovanje bude završeno najkasnije do 14. srpnja.
Ipak, i dalje nema jamstva da će konsenzus biti moguć u bliskoj budućnosti. U prijeporu su, kako se navodi, s jedne strane SAD i Italija, koji žele da talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi naslijedi Schmidta, a s druge strane Velika Britanija, Francuska, Njemačka i druge europske zemlje koje podupiru francuskog kandidata Renéa Troccaza. Ćerimagić upozorava da se rasprava ne svodi samo na imena, nego i na pitanje kakvu bi stvarnu korist imala ta funkcija ako su ciljevi ključnih aktera sve više različiti.
Bećirović pak kaže da bi svaka percepcija da je dugoročna stabilnost Bosne i Hercegovine podređena kratkoročnim geopolitičkim kalkulacijama ili ekonomskim interesima bila ozbiljna strateška pogreška. Dodaje i da održivi mir ne može biti postignut transakcijskom politikom, nego dosljednom posvećenošću vladavini prava, demokratskim institucijama, ustavnom poretku i punoj provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma. U analizi se također navodi da bi, ako Europska unija nastavi odgađati odlučne poteze u Bosni i Hercegovini, geopolitički vakuum mogli iskoristiti drugi globalni akteri, uključujući Rusiju i Kinu, čiji utjecaj u regiji raste.
Vezane vijesti
