EU dogovorio nove mjere za zaštitu tržišta čelika od globalnog viška proizvodnje

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća u ponedjeljak navečer postigli su politički dogovor o novim mjerama kojima se želi ublažiti negativne posljedice globalnog viška čelika na europsko tržište. Riječ je o privremenom dogovoru koji bi, nakon formalnog usvajanja, trebao zamijeniti postojeće zaštitne mjere i dati Europskoj uniji nove alate za odgovor na dugotrajnu prekomjernu proizvodnju u svijetu.

Prema dogovorenom tekstu, bescarinski uvoz čelika ograničio bi se na 18,3 milijuna tona godišnje, što je 47 posto manje u odnosu na kvote za 2024. godinu. Na količine iznad kvote, kao i na proizvode od čelika koji nisu obuhvaćeni kvotnim sustavom, primjenjivala bi se carina od 50 posto, umjesto trenutačnih 25 posto. Time bi se, poručuju europski zastupnici, pokušalo bolje zaštititi europsko tržište od pritiska uvoza po dampinškim ili izrazito niskim cijenama.

Cilj novih pravila jest pripremiti Europsku uniju za razdoblje nakon što sadašnje zaštitne mjere, na snazi od 2018. godine, isteknu 30. lipnja 2026. godine. Kako stoji u prijedlogu, Unija želi biti spremnija odgovoriti na negativne trgovinske učinke globalne prekomjerne proizvodnje, koja već godinama opterećuje europsku industriju čelika.

Dogovoreni nacrt propisa također nastoji pojačati sljedivost uvezenih proizvoda od čelika. Uvoznici će morati pružiti jasnije dokaze o podrijetlu čelika, a Europska komisija morat će uzeti u obzir podrijetlo čelika pri dodjeli godišnjih kvota. Time bi se, prema europskim institucijama, smanjio prostor za zaobilaženje pravila i olakšalo praćenje toka uvoza.

Zastupnici su posebno inzistirali i na ranom preispitivanju novog propisa kako bi se, bude li potrebno, njegov opseg mogao prilagoditi i tako osigurati odgovarajuću zaštitu sektora čelika u Europskoj uniji. Prvo preispitivanje Komisije trebalo bi uslijediti za šest mjeseci i pokazati treba li proširiti popis obuhvaćenih proizvoda ili ne.

Karin Karlsbro iz kluba Renew, glavna pregovaračica za ovaj dosje, poručila je da je borba protiv negativnih trgovinskih učinaka globalne prekomjerne proizvodnje na tržištu čelika u Europskoj uniji nužna. Dodala je i da bi se ovim dogovorom Parlament, Vijeće i Komisija mogli zajednički izjasniti o važnosti bržeg postupnog ukidanja uvoza svih ruskih proizvoda od čelika.

Privremeni dogovor još mora biti formalno potvrđen u Vijeću i Europskom parlamentu prije nego što stupi na snagu. Plenum bi o njemu mogao glasati u svibnju, a cilj je da nova uredba počne vrijediti 1. srpnja 2026.

U pozadini cijele rasprave stoji i širi industrijski kontekst. Europska industrija čelika smatra se važnom za gospodarstvo Europske unije, ali i strateški značajnom za obrambenu sposobnost Unije, kako je navedeno u akcijskom planu Europske komisije za čelik i metale. Industrija je godinama izložena snažnom pritisku uvoza po količini i cijeni, a od 2008. godine izgubila je oko 100.000 radnih mjesta.