Foto: F.Z./N1
Rekordne temperature koje pogađaju Europu nisu samo sezonski izuzetak nego, kako upozoravaju stručnjaci, znak dugotrajnijih klimatskih promjena. U tom kontekstu profesor meteorologije i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković poručuje da se Bosna i Hercegovina već nalazi u zoni povišenog rizika za požare, poplave i nestašicu vode.
Drešković je u razgovoru za N1 BiH naveo da je Svjetska meteorološka organizacija zabilježila kako je svih jedanaest godina od 2015. do 2025. postiglo apsolutne temperaturne rekorde. Prema njegovim riječima, više nije riječ o povremenim oscilacijama, nego o kontinuiranom rastu temperatura, a najkritičniji period očekuje u četrdesetim i pedesetim godinama ovog stoljeća.
Kao tri najveća problema izdvojio je požare, poplave i sve izraženiji nedostatak vode. Upozorio je da će voda biti ključni resurs, a da će opstajati one zajednice koje budu uspjele prikupiti vodu kada je ima i koristiti je tokom ekstremnih suša. Istodobno, ocijenio je da će rasti i potrošnja električne energije zbog sve češće upotrebe rashladnih uređaja.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Drešković je rekao da je cijela zemlja u, kako je naveo, crvenoj zoni i da se mogu očekivati vrlo dugotrajni periodi suše i toplotnih valova, ali i kratkotrajne i intenzivne nepogode. Istaknuo je da bježanje u planine nije dugoročno rješenje, nego da su potrebna adaptivna rješenja, prije svega energetska efikasnost zgrada i tehnologije koje mogu ublažiti posljedice klimatskih promjena.
Posebno je upozorio da BiH nije prilagodila urbanističko planiranje klimatskim promjenama, uz ocjenu da se formiraju takozvane betonske džungle i da se svaka slobodna površina brzo pretvara u prostor za gradnju. Kao dodatni rizik naveo je i mogućnost opterećenja elektroenergetskog sistema, jer će sve više ljudi koristiti klima-uređaje, a u takvim okolnostima, rekao je, postoji bojazan od nestanaka struje.
Vezane vijesti
