Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas u Sarajevu održava hitnu sjednicu na kojoj su pred delegatima samo dvije tačke dnevnog reda: Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH.
Ta dva zakonska prijedloga već se dugo navode kao ključni preduvjeti za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali njihovo razmatranje dolazi u trenutku duboke političke neizvjesnosti i neposredno pred opće izbore. Prema navodima iz političkog procesa, zakoni su u parlamentarnoj proceduri od prosinca prošle godine, iako su se trebali usvojiti znatno ranije.
Usporedno s tim, podsjeća se da su tijekom prethodnih mjeseci sjednice Doma naroda bile opterećene blokadama i razbijanjem kvoruma, zbog čega je i održavanje današnjeg zasjedanja neizvjesno. U ranijim pokušajima da se ovi prijedlozi nađu pred zastupnicima i delegatima, rad tog zakonodavnog tijela više je puta bio otežan, a u političkom smislu zakoni su mjesecima ostajali bez konačnog pomaka.
Tekstove zakona pripremilo je Ministarstvo pravde BiH, na čijem je čelu HDZ-ov ministar Davor Bunoza, dok su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Kemal Ademović, Nikola Špirić i Dragan Čović. Međutim, sadržaj oba prijedloga već je izazvao ozbiljne kritike. Iako se nazivaju europskim zakonima, prema dosadašnjim ocjenama daleko su od europskih standarda.
Prijedlog zakona o VSTV-u BiH predviđa promjenu strukture tog krovnog pravosudnog tijela i povećanje broja članova sa 15 na 20, uz uvođenje strogih etničkih i entitetskih kvota. Posebnu pozornost izazvala je i odredba po kojoj bi članovi VSTV-a mogli stupiti na dužnost prije završetka provjere imovinskih kartona.
Kod Zakona o Sudu BiH navodi se da bi se u roku od godinu dana morao donijeti potpuno novi zakon, što ovaj prijedlog čini privremenim i prijelaznim rješenjem. U slučaju zakona o VSTV-u predviđeno je da se počne primjenjivati tek nakon isteka godine dana od stupanja na snagu.
Time je, kako se ocjenjuje u političkim i pravosudnim raspravama, jedan zakon usvojen odmah radi ispunjavanja zahtjeva Europske komisije, dok bi njegove ključne reforme i antikorupcijski mehanizmi bili odgođeni za dvanaest mjeseci. Drugi bi se, prema istom pristupu, ponovno dorađivao i usvajao za godinu dana.
Čak i ako delegati danas podrže prijedloge, to neće značiti i konačno usvajanje. Pred njima je tek prvo čitanje, nakon čega slijedi amandmanska faza i drugo čitanje, a potom bi se o zakonima trebao izjasniti i Predstavnički dom. S obzirom na to da su do izbora ostala još dva i po mjeseca i da se u izbornoj kampanji rad parlamenta u pravilu dodatno usporava, ishod današnje sjednice i dalje ostaje pod velikim znakom pitanja.
Vezane vijesti
