U Bugojnu je obilježena 33. obljetnica stradanja i progona Hrvata iz toga grada, u organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a HB Bugojno. Komemoracija je počela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Središnjem spomen-obilježju na Sultanovićima, gdje su se okupila izaslanstva obitelji ubijenih, zatočenih i nestalih branitelja, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, hrvatski politički dužnosnici u BiH, izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvođeno veleposlanikom Ivanom Sabolićem te predstavnici Ministarstva obrane BiH.
Molitvu opijela za sve stradale predmolio je bugojanski župni vikar fra Drago Blažević, a središnji duhovni dio komemoracije nastavljen je u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog, gdje je služena sveta misa zadušnica. Misno slavlje predvodio je fra Drago Blažević, koji je u propovijedi govorio o žrtvi poginulih i nestalih branitelja te o njihovoj povezanosti s obitelji, zavičajem i domovinom.
Ratni srpanj 1993. godine, kako je istaknuto tijekom obilježavanja, zauvijek je promijenio demografsku i povijesnu sliku Bugojna. Navodi se da su postrojbe Armije RBiH na tom području provele sustavno etničko čišćenje te da je iz svojih domova u svega nekoliko tjedana prisilno protjeran gotovo cjelokupan hrvatski puk, oko 15 tisuća Hrvata. Također se navodi da je u napadima i logorima ubijeno više od 300 Hrvata, među njima civili, starci i djeca.
Prema obilježenoj obljetnici, Bugojno je postalo općina s najvećim brojem zatočeničkih centara pod kontrolom Armije BiH, a kroz podrume, banke, škole i garaže prošlo je oko 2.000 Hrvata. Kao najzloglasniji se spominje koncentracijski logor na stadionu NK Iskra, gdje je 294 logoraša provelo osam mjeseci, prolazeći kroz svakodnevne torture. Posebno se ističe i sudbina tzv. skupine uglednika, političkih i vojnih dužnosnika HVO-a koji su u ljeto i jesen 1993. nasilno izdvojeni iz logora i odvedeni u nepoznato.
Ovogodišnja komemoracija održana je u vrijeme sudskog procesa pred Sudom BiH u Sarajevu, gdje se sudi Dževadu Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije BiH. Optužnica ih tereti za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika, a Tužiteljstvo BiH kao ključni dokaz navodi autentični ratni dnevnik Dževada Mlaće. Cikotiću se, prema optužnici, stavlja na teret da je unatoč saznanjima propustio spriječiti i kazniti zločine te odobrio odvođenje zatočenih Hrvata na prve crte bojišnice, gdje su služili kao živi štit i prisilna radna snaga.
Dijana Strujić, supruga Mihovila Strujića koji je nasilno odveden iz logora, govorila je o dugogodišnjoj potrazi za njegovim posmrtnim ostacima i za ostalima koji se još vode kao nestali. Istaknula je da obitelji i dalje očekuju informacije o sudbini odvedenih i likvidiranih, te je najavila da će pratiti sudski postupak koji je u tijeku.
Vezane vijesti
