Broj umirovljenika u FBiH raste, a Zavod navodi da dugoročna održivost ovisi o zaposlenosti i doprinosima

U Federaciji BiH u srpnju je isplaćeno ukupno 471.478 mirovina, a prosječan iznos isplate iznosio je 753 KM, objavio je Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Podaci pokazuju da broj korisnika mirovina nastavlja rasti, dok iz Zavoda i resornog ministarstva upozoravaju da će buduća održivost sustava ovisiti o kretanjima na tržištu rada, visini plaća, naplati doprinosa i demografskim trendovima.

Prosječnu mirovinu od 740,91 KM primilo je 423.309 umirovljenika. Za 3.277 korisnika prosječno je isplaćeno 1.847 KM, dok je za jednu skupinu korisnika prosječna isplata iznosila 849 KM. Još 6.113 umirovljenika primilo je prosječan iznos od 394,72 KM. Kad se podaci promatraju prema vrsti ostvarenog prava, prosječna starosna mirovina iznosila je 973 KM za 231.860 korisnika, prosječna invalidska mirovina 733 KM za 45.769 osoba, a prosječna obiteljska mirovina 741,91 KM za 102.440 korisnika.

Prema podacima koje je Fokus dobio od Federalnog zavoda MIO/PIO, u srpnju je u odnosu na prosinac 2025. godine bilo 6.346 više korisnika mirovina. Iz Zavoda navode da broj korisnika mirovina kontinuirano raste kao posljedica demografskih kretanja i ulaska novih korisnika u sustav, uz godišnji rast broja umirovljenika od oko dva posto. Na mjesečnoj razini, kako navode, broj korisnika oscilira zbog dostavljanja potvrda o životu i školskih potvrda, prestanka prava uslijed smrti korisnika te prelaska na obiteljsku mirovinu.

Na upit može li jamčiti da će se mirovine u godinama koje dolaze isplaćivati isključivo iz redovitih prihoda od doprinosa ili će biti potrebna dodatna sredstva iz proračuna i zaduživanje Federacije BiH, Federalni zavod MIO/PIO odgovorio je da sustav i danas posluje na načelima financijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima. Dodali su da se isplata mirovina dominantno financira iz doprinosa aktivnih osiguranika, što predstavlja osnovno načelo međugeneracijske solidarnosti, ali i da sustav Federacije BiH, kao i drugi mirovinski sustavi u Europi, ovisi o demografskim i ekonomskim kretanjima. Kao ključne čimbenike dugoročne održivosti naveli su rast zaposlenosti, visinu plaća, naplatu doprinosa i demografske trendove. Iz Zavoda su također naveli da je 2020. godine Federalni zavod MIO/PIO u potpunosti prešao na trezorsko poslovanje, čime je Vlada postala jamac isplate mirovina.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poručuju da starenje stanovništva, nizak natalitet, iseljavanje radno sposobnog stanovništva i kontinuirani rast broja umirovljenika stvaraju značajan pritisak na financiranje mirovinskog sustava. Navode i da su pojedini rizici, poput negativnih demografskih trendova, još uvijek bez punog intenziteta, ali da su dugoročno među najopasnijim izazovima za svaki mirovinski sustav jer se njihove posljedice vide tek nakon deset ili dvadeset godina.

Ministarstvo je zbog toga iniciralo izradu Strategije demografskog oporavka Federacije Bosne i Hercegovine. Kako navode, riječ je o prvom dokumentu koji tom pitanju pristupa sustavno i povezuje demografsku politiku, tržište rada, socijalnu zaštitu, stambenu politiku i dugoročnu održivost mirovinskog sustava. U istom su kontekstu istaknuli i mjere poput proširenja obuhvata dječjeg doplatka, povećanja broja djece koja ostvaruju pravo na potporu, uvođenja jednokratne novčane pomoći za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH te unapređenja potpore obiteljima koje skrbe o djeci s teškoćama u razvoju.

Iz Ministarstva poručuju i da se pitanje demografije više ne može promatrati odvojeno od tržišta rada i mirovinskog sustava te da veći broj zaposlenih, potpora obiteljima s djecom, zadržavanje mladih ljudi u zemlji i stvaranje uvjeta za njihov ostanak predstavljaju ključne elemente dugoročne stabilnosti sustava. Navode i da nijedna pojedinačna mjera neće riješiti demografske izazove preko noći, ali da Federacija BiH prvi put sustavno povezuje natalitetne mjere, socijalnu politiku, tržište rada i dugoročne razvojne politike.