Foto: Freepik Premium
Predsjednik SAD-a Donald Trump suočava se s novim upozorenjem s tržišta obveznica dok se istodobno pojačavaju pritisci uoči međuizbora, piše Associated Press. Rast cijena energije potaknut ratom s Iranom prelijeva se na cijenu obveznica kojima se financira američka vlada, a to se već odrazilo na više kamatne stope i skuplje zaduživanje.
Prema navodima Associated Pressa, prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu popeo se iznad 4,44 posto, dok je prije početka rata krajem veljače bio na 3,95 posto. Prosječne hipotekarne stope dosegnule su najvišu razinu u posljednjih devet mjeseci, a prodaja automobila slabi. U članku se navodi i da su više kamatne stope šire globalno pitanje, jer rastu u više zemalja dok tržišta procjenjuju veće izglede za inflaciju, pitanja održivosti državnog duga i snažan rast ulaganja u umjetnu inteligenciju.
Trump je pokušao uvjeriti Amerikance da ima plan za smanjenje približno 1,8 bilijuna dolara godišnjeg proračunskog manjka. U prošlosti je kao oslonac spominjao prihode od carina, uplate stranaca za njegovu vizu “Gold Card”, rezove potrošnje koje provodi Odjel za učinkovitost vlade te brži gospodarski rast. Prošlog je tjedna rekao da će radna skupina za prijevare, koju vodi potpredsjednik JD Vance, biti ključ za otključavanje golemih ušteda. Trump je pritom izjavio: “Ako on stvarno bude sjajan, imat ćemo uravnotežen proračun bez da išta moramo učiniti.”
Ekonomisti, međutim, smatraju da su takvi planovi malo vjerojatni. Jessica Riedl iz Brookings Institutiona rekla je da se trošak servisiranja nacionalnog duga od 2021. utrostručio na više od 1 bilijun dolara godišnje. Ona je navela da će Trumpov zakon o poreznim rezovima vjerojatno dodati 5 bilijuna dolara u desetogodišnje deficite, dok carine nadoknađuju tek mali dio tih troškova. Prema njezinoj procjeni, proračunski deficiti mogli bi u idućem desetljeću prijeći 4 bilijuna dolara godišnje pod postojećim politikama. Deficiti se očekuju i zbog rasta troškova socijalnog osiguranja i Medicare programa, koji nadmašuju porezne prihode.
Associated Press navodi i procjene drugih ekonomista da je veći dio rasta prinosa na 30-godišnje obveznice povezan s očekivanjem da će SAD i dalje posuđivati iznad svojih mogućnosti, dok je ostatak vezan uz inflaciju potaknutu ratom s Iranom i Trumpovim carinama. Bivši predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće Glenn Hubbard upozorio je da SAD možda više nema istu sposobnost zaduživanja kao tijekom krize 2008. ili pandemije koronavirusa. “Ne mislim da imamo prostor kakav smo imali 2008. ili 2020. za suočavanje s tim”, rekao je Hubbard, danas profesor na Columbia Business School.
Više kamatne stope daju i demokratima dodatnu temu u kampanji za kontrolu Zastupničkog doma i Senata, u trenutku kada birači brinu zbog visokih cijena hrane i goriva. U Coloradu, gdje demokratica Jessica Killin vodi kampanju u petoj kongresnoj izbornoj jedinici, dio poruke odnosi se na to da trajni deficiti i više kamate otežavaju kupnju ili obnovu kuće, kupnju automobila ili upravljanje dugom na kreditnim karticama. Killin je rekla da su stvari već skupe, a da trošak zaduživanja to dodatno pogoršava. Njezin protukandidat Joe Reagan u kampanji govori o fiskalnoj odgovornosti, dok demokrati ondje pokušavaju ugroziti republikanskog zastupnika Jeffa Cranka, koji se na upite za komentar nije odazvao.