Odabir fakulteta danas više nije samo pitanje osobne želje, prestiža diplome ili savjeta obitelji. Mladi u BiH, Hrvatskoj i regiji sve češće moraju razmišljati o tome koje će im vještine stvarno trebati za posao u vremenu umjetne inteligencije, digitalizacije i sve bržih promjena na tržištu rada.
Biranje smjera na fakultetu postalo je jedna od važnijih odluka za maturante i njihove roditelje, jer diploma sama po sebi više ne jamči sigurnu karijeru. Tehnološke promjene, umjetna inteligencija, demografski pritisci i zelena tranzicija već mijenjaju tržište rada, a Svjetski ekonomski forum procjenjuje da će upravo ti trendovi oblikovati poslove i tražene vještine do 2030. godine.
To ne znači da mladi trebaju birati samo “najpopularnije” ili najplaćenije smjerove. Važnije je razumjeti što određeni studij stvarno nudi: koliko ima prakse, razvija li digitalne i komunikacijske vještine, otvara li mogućnost rada u više sektora i može li se znanje kasnije nadograđivati. U novom okruženju prednost neće imati samo oni koji znaju koristiti tehnologiju, nego oni koji znaju kombinirati stručno znanje, kritičko razmišljanje i prilagodljivost.
Umjetna inteligencija posebno mijenja način na koji se razmišlja o budućim zanimanjima. OECD navodi da većina radnika izloženih AI-ju neće nužno morati biti stručnjaci za umjetnu inteligenciju, ali će se mijenjati zadaci koje obavljaju i vještine koje su im potrebne. To je važna poruka za studente prava, ekonomije, novinarstva, medicine, dizajna, inženjerstva i drugih područja: AI neće jednako zamijeniti sva zanimanja, ali će gotovo svako zanimanje tražiti drukčiji način rada.
Za mlade u Bosni i Hercegovini ova tema ima dodatnu težinu jer se izbor fakulteta često povezuje s pitanjem ostanka, odlaska, troškova studiranja i mogućnosti zapošljavanja. Europska trening fondacija navodi da se u BiH radi na razvoju kvalifikacijskog okvira, priznavanju neformalnog učenja i boljem povezivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, što pokazuje da problem nije samo individualni, nego i sustavni.
Slični izazovi postoje i u Hrvatskoj. Europska komisija u izvješću o obrazovanju za 2025. navodi da neusklađenost visokog obrazovanja i potreba tržišta rada ostaje izazov, dok se studenti često upisuju na društvene studije, a preporuke tržišta rada ukazuju na veću potrebu za prirodnim i tehničkim područjima.
Praktično, to znači da bi maturanti prije upisa trebali postaviti nekoliko jednostavnih pitanja: što mogu raditi nakon ovog smjera, koliko je znanje primjenjivo, postoji li praksa, mogu li se kasnije prekvalificirati ili nadograditi, te koliko je zanimanje otporno na promjene. Dobro izabran fakultet danas nije nužno onaj koji zvuči najprestižnije, nego onaj koji studentu daje kombinaciju znanja, iskustva i sposobnosti učenja.
Najsigurniji izbor u novom dobu nije samo jedan “idealni” smjer, nego studij koji mladoj osobi ostavlja prostor za razvoj. Roditelji i učenici zato ne bi trebali birati fakultet samo prema tradiciji ili dojmu, nego prema realnoj slici tržišta rada, osobnim interesima i vještinama koje će se moći koristiti i za deset godina.
Vezane vijesti
